Laguna - Bukmarker - Javorov ptičiji svet - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Javorov ptičiji svet

Slikar iz Banata Javor Rašajski (Vršac, 1946) sin je Rastka Rašajskog, umetnika, arheologa i direktora Gradskog muzeja u Vršcu, po nekim mišljenjima najbogatijeg srpskog muzeja po broju eksponata.



Javor je takođe bio direktor te institucije i pod njim je ona cvetala a sada tavori, duhovno i finansijski uništena. Javor Rašajski ove godine slavi dvostruki jubilej: 75 godina života i 50 godina rada. U kulturnijim sredinama taj povod bi se obeležio svečanošću jer Vršac nema puno značajnih ljudi njegovog ugleda. On spada među kvalitetne srpske slikare i jedan je od najboljih crtača koga imamo ne samo na prelomu dva veka.

Posle sjajne generacije medialnih crtača, samo su se služeći se tehnikom tuša i pera, strogom i nepogrešivom, izdvojili pored njega Branislav Bane Marković, Dušan Gavela (nisu više živi), a od mlađih Zoran Ivanović. Rašajski je među poslednjim sposobnim da na stari način tka složeno tkivo figuralnog i crteža fantastične sadržajnosti, sa mnoštvom figura i detalja, u različitim vizurama i veličinama predstavljenih bića (jedan detlić na njegovom crtežu može biti veći od čoveka). On je među usamljenima ne samo u Srbiji koji znaju da pletu tkivo jednog crteža dva-tri meseca i da se izražavaju u tradiciji germanske škole crteža, linearno i bogatim modelacijama u vidu šrafura, na način koji su otkrili gotski majstori, a unapredili Martin Šongauer, Albreht Direr i Leonardo da Vinči. Ima li takav način rada smisao u dvadeset prvom veku? Pitanje je možda pogrešno postavljeno, treba, ima li budućnost? Odgovor je svakako potvrdan, jedna od najboljih nemačkih crtačica, mlada Svenja Šufler iz Berlina stvara u tom stilu, možda i manijakalno.

Rašajski je crtež vratio na velika vrata, o čemu svedoče tri njegove velike izložbe, 2017. godine u Gradskom muzeju u Vršcu, u Galeriji Medija centra Odbrana i u Galeriji RTS prošle godine. Tu se videlo da ovaj umetnik ima mnogo novih sadržaja, novih slika pa i crteža na osobitoj, plastičnoj podlozi, koja dopušta izuzetan rad. Na njegovim crtežima i slikama preteže prikazivanje ptičijeg sveta, više od 20 godina slika ptice, od ekspresivnih, uredno poređanih u niše do samostalnih studija. Godine 2017. mu je Muzej Tari Krisurilor u Oradei, jedan od najvećih u Rumuniji, priredio retrospektivnu izložbu slika. Rašajski je ornitologijom ozbiljno počeo da se bavi od završene srednje škole. Napisao je oko 15 knjiga o pticama. Objavljene su kod velikih izdavača (Prometej, Matica srpska, Laguna). U domaćim i svetskim časopisima objavio je 22 naučna rada.

Njegove knjige predstavljaju srž srpske ornitologije. Prvo izdanje „Ptica Srbije“ ušlo je u obaveznu školsku lektiru. Smatran je najboljim srpskim poznavaocem ptica, koji je decenije proveo na terenu. Praktično ni jedan slikar u svetu nema tako duboko teorijsko i praktično znanje o svojoj tematici.

Autor: Dejan Đorić
Izvor: novosti.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
roman sama u noći trejsi sijere dobija filmsku adaptaciju sa milom kunis u glavnoj ulozi laguna knjige Roman „Sama u noći“ Trejsi Sijere dobija filmsku adaptaciju sa Milom Kunis u glavnoj ulozi
22.01.2026.
Roman „Sama u noći“ (Nightwatching), debitantsko ostvarenje američke autorke Trejsi Sijere, dobiće svoju filmsku adaptaciju, a glavnu ulogu tumačiće Mila Kunis, koja će ujedno biti i producentkinja fi...
više
prikaz romana humano preseljenje ima li svako svoje srećno mesto  laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Ima li svako svoje srećno mesto?
22.01.2026.
Ovo nije humoristički roman, kako možda sugeriše njegov siže, a nije ni čiklit ili moderni manifest feminizma na šta bi mogao uputiti crtež sa korica. Na prvi pogled neočekivano, ali s obzirom na...
više
prikaz romana brod za isu zamke antropocentrizma laguna knjige Prikaz romana „Brod za Isu“: Zamke antropocentrizma
22.01.2026.
Na području gusto premreženom mitološkim referen­cama, u dubinama prošlosti gde se istorijsko znanje teško može razlučiti od predanja, Robert Perišić ispisuje jednu ak­tuelnu, a možda bi se moglo reći...
više
prikaz romana sigurna kuća kad žrtva progovori laguna knjige Prikaz romana „Sigurna kuća“: Kad žrtva progovori
22.01.2026.
Svijet svakodnevno postaje sve nesigurnije mjesto za život. Nasilje je početak i kraj priče, okvir našeg savremenog života, dominantna odrednica vremena u kojem živimo. Ratovi, naoružanje, oduzimanje ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.