Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Izvesna je samo neizvesnost – povodom romana „Smrt u ružičastom“

Izvesna je samo neizvesnost – povodom romana „Smrt u ružičastom“ - slika 1
Zaplet detektivskog romana ponekad može delovati prozirno i predvidljivo čak i kad do poslednje stranice čitalac ne uspeva da shvati ko je krivac.

Tu je zločin, tu je nekolicina osumnjičenih, tu je inspektor koji i sâm ima mnogo problema u privatnom životu, tu je još nekoliko zločina koji će se desiti tokom same istrage, a tu je i epilog u kome oni koji su preživeli započinju jedan novi život nakon nedavnih turbulencija.

Zaista, bez obzira na to što bi pisac do kraja uspešno sačuvao tajnu identiteta glavnog krivca, već su navedene etape u razvoju radnje mnogo puta viđene i pročitane, tako da sve izgleda kao šablon, a time je i uverljivost priče ponekad dovedena u pitanje.

Međutim, baš zbog toga što koncepcija radnje u detektivskom romanu jeste predvidljiva, piščev je zadatak, pa i izazov, da i očekivane etape u zapletu i raspletu učini – neočekivanim.

Kako se to uspešno može uraditi, vidi se na primeru romana Đorđa BajićaSmrt u ružičastom“, jer iako i ovo delo formalno pripada detektivskom žanru, ono je suštinski mnogo više od toga, pošto zadire duboko u psihu samih likova – od žrtve i njenih prijatelja i srodnika, pa sve do inspektora i njegovih saradnika – ali se u mnogome i poigrava pravilima koje žanr nameće.

Čitaoci su navikli da u poslednjim poglavljima onaj koji istražuje misteriju (bilo da je to inspektor, policajac, privatni detektiv) razotkrije ime krivca, a da sve do tada razvoj radnje i ponašanje samih likova ukazuje na to da bi krivac mogao biti neko drugi.

U Bajićevom romanu je i ovo pravilo relativizovano, ali to opet ne znači da je čitaocu sve jasno već na polovini romana – naprotiv, jedno otkriće tek ima da odvede u niz novih tajni i da iznedri još nekoliko neočekivanih obrta, tako da uzbuđenje neće splasnuti sve do poslednje stranice, dakle i nakon što slučaj bude razrešen.

I ne samo što se poigrava pravilima žanra, nego se pisac poigrava i uopštenim pravilima zločina i likom ubice u detektivskom romanu, a pritom će možda najšokantnije otkriće biti to da čak i onaj za kojeg se bude dokazalo da je ispalio metak – nije ubica.

Zaplet zasnovan na policijskoj istrazi misteriozne smrti jedne poznate i kontroverzne ličnosti odlična je prilika i za ogoljavanje mračnih tajni od kojih je bio satkan njen život, ali i za razobličavanje brojnih negativnih pojava u jednom društvu i sistemu, pa je Bajić i tu mogućnost odlično iskoristio, prikazavši da život u ružičastom ne mora biti tako ružičast, a da su lične nesuglasice i zločini iz strasti često posledica spoljašnjih okolnosti na koje sâm čovek teško može da utiče i da se iz njih izvuče – osim pomoću novih zločina.

Ipak, pošto ponekad ni zločin ne mora sâm po sebi biti delo učinjeno iz zlobe, pisac vešto vodi čitaoce kroz psihološke profile svojih junaka pokušavajući da nađe makar književno opravdanje za njihove postupke ako je već nemoguće naći pravno opravdanje – i zato će čitalac sigurno imati kakvu-takvu empatiju čak i za osvedočene ubice nakon što se bliže upozna sa njihovom prošlošću i demonima protiv kojih se oni sami odavno bore.

Teško je reći nešto više o detektivskom trileru a da radnja ne bude unapred otkrivena – ali „Smrt u ružičastom“ je tako napisana da i čitalac bude učesnik u istrazi, da bude rame uz rame sa inspektorom Nikolom Limanom, da na osnovu iznesenih podataka sâm sklopi mozaik pre nego što mu pisac predoči rasplet, a da roman i pored toga ne izgubi na napetosti, jer napetost i neizvesnost jesu ona pravila detektivskog žanra koja ipak treba do kraja ispoštovati, tako da neizvesnost u ovom slučaju jedino i jeste izvesna.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Đorđe Bajić

Đorđe Bajić

Đorđe Bаjić (rođen u Beogrаdu, 21. jula 1975) srpski je pisac i kritičаr, mаgistаr teorije umetnosti i medijа. Pisаo je zа Popboks, Yellow Cab, Huper, kulturni dodatak NIN-a, City Magazine… Trenutno piše filmske kritike i tekstove iz domena umetnosti i kulture za Vreme, Nedeljnik i Bukmarker. Uz Zorana Jankovića i Ivana Velisavljevića autor je knjiga Kritički vodič kroz srpski film 2000–2017 (2018) i The Best Serbian Films of the 21st Century (2019), a sa Jankovićem napisao je Kritički vodič kroz srpski film, 2018–2022 (2023). Njegova priča Košuta uvrštena je u antologiju BalkaNoir (2018), a priča Besnilo 2.0 u Laguninu antologiju posvećenu Borislavu Pekiću – Pre vremena čuda (2020). Napisao je romane: Ostrvo prokletih (2010), Žuta kabanica (2013), Jedno đubre manje (2015, 2024), Crveni sneg (2016), Smrt u ružičastom (2021) i Umri, ljubavi! (2023). Prevođen je na engleski i grčki. Foto: Đorđe Arambašić

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com