Laguna - Bukmarker - Izgleda pomalo ekstremno, ali evo kako su nekada biblioteke čuvane od krađa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Izgleda pomalo ekstremno, ali evo kako su nekada biblioteke čuvane od krađa

Ako vam predstavlja napor da se svaki put kad pođete u biblioteku setite da ponesete člansku kartu, opustite se. Samo polako! Mnogo pre Gutenberga i njegove novotarije od štamparske mašine, sve knjige su se ručno izrađivale – bio je to jedan iscrpljujući, naporan posao. Neki su posvetili čitav život prepisivanju tekstova, ukrašavanju korica ornamentima i oslikavanju stranica raznobojnim detaljima. Knjige su bile prava retkost i smatrane su velikim blagom. Kada su otvorene javne biblioteke u kasnom srednjem veku, morale su biti osmišljene i sigurnosne mere kako posetiocima ne bi palo na pamet da pobegnu s knjigama.

Ova knjiga se nalazi u biblioteci „Guildhall Library‟ u Londonu. Obratite pažnju na kariku na poleđini knjige gde se kači lanac!



Izvor: carolineld.blogspot.rs

Mere zaštite su baš bile napredne: knjige su bile zakačene za lanac kroz prsten na njihovim koricama ili riknama i tako privezane za policu. Tako bi zainteresovani mogli da čitaju knjigu, ali nisu mogli da je odnesu iz biblioteke. Knjige su se više čuvale okrenute licem nego riknom. To je možda potragu za pravom knjigom činilo uzbudljivijom (sve je ovo bilo mnogo pre nego što je Djui insistirao na upotrebi decimalnog sistema kojim se i danas biblioteke služe u klasifikaciji dela), ali je davalo mogućnost ljudima da otvore knjigu a da se ne upetljaju s lancem. Jedini koji su mogli osloboditi knjige bili su bibliotekari koji su imali ključeve.

Biblioteka u Hereford katedrali u Engleskoj



Ovo je najveća očuvana biblioteka sa lancima. Najvredniji deo zbirke ove biblioteke čine antifoni (muzičke knjige za liturgijska izvođenja) iz 1200. godine i Herevordski gospeli pisani na anglo-saksonskom koji datiraju iz 780. godine.



Pošto je izumljena štamparija, cena knjiga je pala jer su se kopije lakše pravile. Potreba da se knjige drže pod ključem je tokom vekova bila sve manja, dok nije potpuno nestala krajem 19. veka. Danas je preostalo samo nekoliko takvih u Evropi, a i one postoje tek da bi se sačuvao delić istorije; mnoge od tih knjiga su ponovo štampane.

„The Chained Library of Zutphen‟ u Helderlandu u Holandiji



izvor: medievalfragments.files.wordpress.com

Kao i većina ovih biblioteka, i ova je smeštena u crkvi. Većina tekstova koji potiču iz srednjovekovnog perioda su zapravo bili religijskog karaktera. Ova biblioteka potiče iz 16. veka i gotovo da joj se izgled nije menjao od tada, sa knjigama koje su i dalje na isti način vezane za drvene stolove na kojima stoje. Kao što možete primetiti, sada su na njima moderni obeleživači.

Biblioteka „Royal Grammar School Chained Library‟ u Gilfordu u Engleskoj



Izvor: viralnova.com

Najstarija knjiga koja se nalazi u ovoj biblioteci je štampana u Venciji oko 1480. godine, a najstarija engleska knjiga je iz 1500. godine. Za razliku od mnogih drugih biblioteka u lancima koje se nalaze u sklopu crkava, ova se nalazi u sklopu jedne škole. I da, trebalo bi da budemo zadivljeni činjenicom što  CD-ovi i viševekovne knjige dele zajednički prostor.

Biblioteka „Maletestiana‟ u Čezeni u Italiji



Izvor: Pinterest/Tumblr

Ova biblioteka je deo starog franjevačkog manastira koji je otvoren 1454. Mada, nekako izgleda kao da su ovi lanci promenjeni.

„The Francis Trigge Chained Library‟ Grentam, Engleska



Izvor: viralnova.com

Prva javna biblioteka referentnih izdanja. Mnogi lanci su naknadno stavljani na knjige kako je rasla vrednost ovih knjiga starih nekoliko vekova.

Crkva u Vimborn Minsteru u Engleskoj



Izvor: wimborneminster.org.uk

Biblioteka ove crkve datira od 1686. i bila je jedna od prvih javnih biblioteka u Engleskoj uz „Trigge‟ biblioteku. U njoj su knjige pisane na latinskom, grčkom i hebrejskom. Najstarije delo napisano 1343. govori o tome kako da se izbegnu zamke štetne za naš duhovni život. Većina ovih knjiga je pisana na pergamentu koji se pravio od jagnjeće kože.

U poslednje vreme ljude je počelo zanimati očuvanje i rekonstrukcija biblioteka u lancima. Mnoge su pretvorene u muzeje i otvorene su za javnost, predstavljajući modni trend u bibliotekarstvu koji zahteva malo manje baratanja knjigama. Nekako je smešno kada samo pomislite na to kako su, da bi znanje i i knjige učinili dostupnim svim ljudima, bibliotekari morali da učine upravo suprotnu stvar.

Izvor: viralnova.com


Podelite na društvenim mrežama:

primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti soba za goste  laguna knjige Primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti – „Soba za goste“
16.07.2024.
Od autorke bestselera „Nikad nismo bile ovde“ Andree Barc stiže još jedan uzbudljiv triler prepun obrta, žudnje, osvete – „Soba za goste“.   Kelin novi život u Filadelfiji preobrazio se u košma...
više
dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.