Laguna - Bukmarker - Izdavač Čarlsa Darvina nije verovao u evoluciju, ali je ipak odlučio da izda revolucionarnu knjigu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Izdavač Čarlsa Darvina nije verovao u evoluciju, ali je ipak odlučio da izda revolucionarnu knjigu

Darvinove ideje o evoluciji uzdrmale su britansko viktorijansko društvo nakon objavljivanja „Postanka vrsta“, bestselera iz 1859. godine, koji je proslavio Darvina i promenio tok naučne istorije. Daleko manje poznat je Darvinov izdavač, Džon Marej III. Iako je javnost saznala za Darvina i njegovu teoriju prirodne selekcije zahvaljujući njemu, Marej je bio čovek koji se plašio uticaja Darvinovih teorija i borio se, iza kulisa, protiv njih.

Foto: This file comes from Wellcome Images, a website operated by Wellcome Trust / Wikimedia Commons

Marej je privukao pažnju istoričarke Silvije Nikerson, koja je doprinela pisanju poglavlja o njemu za knjigu „Rethinking History, Science, and Religion: An Exploration of Conflict and the Complexity Principle“ iz 2019. godine. „Religiozne implikacije porekla vrsta dovele su u sukob Darvina i Mareja“, napisala je ona. Iako je Marej pristao da objavi knjigu, on je to učinio „iako je smatrao da to nije ispravno“.

Uznemireni vratar

Izdavaštvo je bilo u Marejevoj krvi. Njegov deda (koji se takođe zvao Džon Marej) osnovao je kompaniju, koja je pod rukovodstvom njegovog sina Džona Mareja II postala je jedna od najuticajnijih izdavačkih kuća u zemlji, izdajući dela Džejn Ostin, Valtera Skota, Vašingtona Irvinga i Lorda Bajrona. Kada je kompaniju preuzeo Džon Marej III, prihvatio je porodični posao sa oduševljenjem, ali je imao konzervativnije stavove od svojih prethodnika, kaže Nikersonova. Pored toga, Marej je takođe objavljivao Quarterly Review, konzervativni magazin koji je osnovao njegov otac.

Izdavači poput Mareja imali su značajnu moć kao „moralni čuvari“ koji su odlučivali koje ideje su „pogodne“ za javnost, kazala je Nikersonova. Oni su kontrolisali ko i koliko može da ima uticaj na javnost. „Bilo je određenih ideja koje su bile prihvatljive u viktorijanskom društvu, ali i onih koje nisu bile. Deo Marejevog posla, kao izdavača, bio je da prosuđuje koje su ideje prihvatljive za njegovu publiku“, kazala je Nikersonova.
Uprkos kontroverzi, Darvinova knjiga se nije previše bavila politikom, niti je otvoreno govorila protiv religije. Veći deo čine detaljni opisi prirodne istorije, a ukupno četiri od četrnaest poglavlja govore o geografskoj distribuciji vrsta i geologiji. Ipak, opisujući evoluciju života bez pozivanja na Boga, knjiga se nekim čitaocima učinila radikalnom i uznemirujućom. Nikersonova je napisala da je Marej, iako je pristao da objavi knjigu, „gajio sumnju u svoju ulogu u promovisanju bezbožnog pogleda na prirodu“.

„Marej nije nužno bio momak koji ide u crkvu“, kazala Nikersonova, nezavisna naučnica koja je nedavno doktorirala na Univerzitetu u Torontu. Umesto toga, ona vidi Mareja kao okorelog konzervativca koji se nervirao zbog Darvinovog uticaja na englesko društvo. „On je bio osoba koja se podržavala anglikanizam i vladavinu torijevaca. Želeo je da se ovi temelji engleskog društva nikad ne promene.“

Marej je poštovao Darvina i retko kad se sa njim suočavao oči u oči. Iako je bio zadužen za objavljivanje Darvinovih knjiga, platio je neke od kritičara kako bi ostavili loše komentare o knjizi, a takođe je objavio svoju anonimnu anitevolucijsku studiju. Povremeno bi njegova zabrinutost izbila na površinu. Nakon čitanja Darvinovog rukopisa za „Čovekovo poreklo i spolno odabiranje“ iz 1871. godine, knjige koja se direktno bavila evolucijom čoveka, upozorio je Darvina da će njegova knjiga zaprepastiti čitaoce. Takođe je bio zabrinut da je tema o razmnožavanju životinja možda previše eksplicitna za neke čitaoce, pa bi je možda trebalo „ublažiti“.

„Knjiga puna dokaza“

Iako se knjiga „Postanak vrsta“ nije direktno bavila pitanjem čovekove evolucije, njen opis prirode – u kojem se biljke i životinje razvijaju u skladu sa prirodnim zakonom, bez božanskog vođstva – budio je neprijatnost kod određenih čitalaca. (U knjizi se ne spominje Bog, osim u jednom primeru koji je dodat u drugom izdanju, a koji se odnosi na „Stvoritelja“.)

Međutim, ideja evolucije nije bila nov pojam. Darvinov deda, Erazmo Darvin, o tome je pisao u knjizi „Zoonomia“ iz 1794. godine. U knjizi „Vestiges of the Natural History of Creation“, objavljenoj 1844. godine, nagađalo se kako su se vrste, uključujući ljude, s vremenom menjale, praveći poređenja sa evolucijom Zemlje i Sunčevog sistema. Knjiga „Vestiges of the Natural History of Creation“ bila je „mnogo kontroverznija“ od Darvinove knjige „O poreklu vrsta“, kaže Ajlin Fajer, istoričarka sa Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj. „Knjiga ʼVestiges of the Natural History of Creation’ naterala je ljude da razmišljaju o pojmu evolucije“, čak iako ih to nije nužno ubedilo da je to istina“, kazala je Fajerova. „Postanak vrsta“ je shvaćena daleko ozbiljnije. „U njoj se nalaze svi dokazi koje je Darvin sakupljao dvadeset godina.“

Marej, geolog amater sa diplomom Univerziteta u Edinburgu, prepoznao je da je Darvin talentovani prirodnjak. Marejev otac je objavio „ Principles of Geology “ Čarlsa Lajela, knjigu koja je u velikoj meri uticala na Darvina. Lajel je razumeo značaj knjige „Postanak vrsta“ i nagovorio je Mareja da je objavi. U Marejevoj izdavačkoj kući nisu se svi složili sa tom idejom – anglikanski ministar po imenu Vitvel Elvin, koji je bio zaposlen kao urednik, Darvinove ideje nazvao je „katastrofalnim“; rekao je da „Postanak vrsta“ nema dovoljno dokaza i savetovao je i Mareja da odbije da izda ovu knjigu.

Mareju je privuklo pažnju to što je Darvin dotada napisao veliki broj zanimljivih pripovedaka. Darvinova priča o njegovim putovanjima brodom HMS Beagle bila je hit 1839. godine, a Marej je 1845. godine nadgledao štampanje novog izdanja knjige, koje je prodato u skoro 6.000 primeraka. Marej je pristao da objavi „Postanak vrsta“ jer je pretpostavljao da će knjiga privući široku publiku. Bio je u pravu. Prvo izdanje od 1.250 primeraka, rasprodato je odmah u novembru 1859. godine.

Nesvakidašnje partnerstvo

Uprkos tome, Marej nije mogao da se suzdrži od negativnih komentara. Platio je kritičaru Samjuelu Vilberforsu da napiše negativnu kritiku Darvinove knjige, za magazin Quarterly Review. Kasnije, Marej iznosi kritiku u svojoj knjizi „Scepticism in Geology, and the reasons for it“. Marej je napisao da je „svet u kojem živimo tako lep, i pun svega što može doprineti čovekovom napretku, prosperitetu i sreći da teško može da bude ’nedovršen’ od strane Stvoritelja.“ Odbacio je ideju da bi svet mogao da se „poboljša... podvrgavajući se iz dana u dan materijalnim promenama“.

Objavom knjige „Čovekovo poreklo i spolno odabiranje“ 1871. godine, Marej je ponovo bio na dve suprotne strane – bio je zadužen za objavljvanje knjige, ali je Darvinovim protivnicima dao potpunu moć da omalovažavaju knjigu. U magazinu Quarterly Review, katolički biolog po imenu St. Džordž Mivart ismevao je knjigu zbog zastupanja „radikalno lažnog metafizičkog sistema“. (Nikersonova opisuje ovu kritiku kao „neuračunljivu“.) Elvin je prezirao Darvinovu novu knjigu baš kao i „Postanak vrsta“. Bio je siguran da će „teorija o evoluciji čoveka uskoro postati nebitna, čim se pojavi ugledni prirodnjak, koji će biti bolji od Darvina.“

Iako su imali različita mišljenja, Marej je ukupno objavio 11 Darvinovih knjiga, kroz 150 izdanja. Kakve god da su Marejeve primedbe na Darvinove ideje, Marej je više bio fokusiran na ishod. Čitaoci su čekali u redovima kako bi kupili Darvinove knjige. Knjiga „Čovekovo poreklo i spolno odabiranje“ prodata je u više primeraka nego „Postanak vrsta “. I autor i izdavač „shvatili su da će Darvinovo ime prodavati knjige“, ​​piše Nikersonova.

Još nešto je uticalo na odnos Mareja i Darvina, a to je socijalni status. Darvin je bio gospodin sa univerzitetskim obrazovanjem, najistaknutiji član engleskog visokog društva, koji je posedovao vikendicu i od oca nasledio bogatstvo. Drugim rečima, predstavljao je upravo onu vrstu ljudi čije je knjige Marej želeo da objavljuje.

„Marej ne bi objavio Darvinovu knjigu da je Darvin bio radikal iz radničke klase“, kaže Nikersonova. „Ali Darvin nije bio takav čovek. Možda jeste bio radikalan, ali bio je i gospodin, a Marej je udovoljavao gospodi.“

Autor: Den Folk
Izvor: smithsonianmag.com
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.