Laguna - Bukmarker - Iz ugla prevodioca: „Poslednja Danteova tajna“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Iz ugla prevodioca: „Poslednja Danteova tajna“

Svaki nov prevod je akt otkrivanja, otkrivanja ne samo književnog sveta dela koje se prevodi već i lakuna u sopstvenom znanju, koje je neophodno popuniti kako se to delo ne bi izdalo, naročito ako ono u sebi sadrži mnogobrojne književne i istorijske reference kao što je slučaj sa „Poslednjom Danteovom tajnomĐulija Leonija. Zadatak postaje još teži ako se uzme u obzir da mnogi pisci istorijskih krimića koriste citate, rečenice koje su likovi zaista izgovorili i grade priču oko njih, dok Đulio Leoni, kako sam navodi u jednom intervju, „istražuje crne rupe, aspekte ličnosti koji su ostali u senci, pokušavajući da ’ispuni praznine’ operacijom genetskog inženjeringa“ u kojoj književni junak, u ovom slučaju Dante, sledi logiku verovatnosti, a ne (nužno) istinitosti. Međutim, nesumnjivo je da je tekst „Poslednje Danteove tajne“ prepun intertekstualnih referenci na istoriju, geografiju, kulturu, religiozno iskustvo Danteovog vremena, zbog čega prevodiočev zadatak postaje neka vrsta potrage za blagom jer svaka rečenica koju Dante izgovara može biti, ali ne mora, neoznačeni citat iz nekog od njegovih dela, uzimajući u obzir, između ostalog, da je, u periodu u kojem se odvija roman, „Raj“ još u nastajanju. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je Dante nesumnjivo jedan od najvećih vizionara u istoriji književnosti, što je Đulio Leoni, oslanjajući i na nedavno postavljene pretpostavke o tome da je pesnik patio od epilepsije i narkolepsije, obilno iskoristio kako bi stvorio neobične i često bizarne slike i halucinacije, koje predstavljaju pravi interpretativni izazov, i pretpostavljaju značaj istraživački posao.

Ali šta je sa drugim narativnim tokom romana? Iako je stilski jednostavnija, priča o Himlerovoj potrazi za germanskim korenima Danteovog porekla nije predstavljala manji prevodilački izazov, koji je, zapravo, počeo već od samog naslova: da li, redosledom reči, staviti akcenat na Dantea ili na tajnu? Sa jedne strane jasno je da je Dante centralna figura ovog romana, koji je, ne treba zaboraviti, već osmo delo Đulija Leonija u kojem je u ulozi detektiva najveći italijanski pesnik (u Laguninom izdanju su iz ciklusa o Danteu do sada objavljeni: „Zavera trećeg neba“, u prevodu Ane Marković De Santis, „Imperatorovo zaveštanje“ i „Krstaši tame“ u prevodu Gordane Subotić). S druge strane, postojanje paralelne priče je jedna od glavnih novina koju autor uvodi i kao takvoj bilo je potrebno dati joj odgovarajući značaj. Do rešenja, kojim se traži balans između neodoljive privlačnosti Danteove figure i aluzije na žanr romana, stiglo se u živom dijalogu sa urednicom Jasminom Radojičić. Jasmini sam, takođe, zahvalna i na drugim dragocenim uvidima, jer i ovo bi bio moj savet mladim prevodiocima, iako je prevodilački posao usamljenička potraga za piščevim glasom, smislom i atmosferom dela koje se prevodi, sam prevod ne mora, i usudila bih se da kažem, ne treba, da bude plod isključivo prevodiočeve interpretacije, koja, nesumnjivo povlašćena, ipak ostaje samo jedna od mogućih.

Autor: Dr Olivera Miok, prevodilac s italijanskog jezika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
roman sama u noći trejsi sijere dobija filmsku adaptaciju sa milom kunis u glavnoj ulozi laguna knjige Roman „Sama u noći“ Trejsi Sijere dobija filmsku adaptaciju sa Milom Kunis u glavnoj ulozi
22.01.2026.
Roman „Sama u noći“ (Nightwatching), debitantsko ostvarenje američke autorke Trejsi Sijere, dobiće svoju filmsku adaptaciju, a glavnu ulogu tumačiće Mila Kunis, koja će ujedno biti i producentkinja fi...
više
prikaz romana humano preseljenje ima li svako svoje srećno mesto  laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Ima li svako svoje srećno mesto?
22.01.2026.
Ovo nije humoristički roman, kako možda sugeriše njegov siže, a nije ni čiklit ili moderni manifest feminizma na šta bi mogao uputiti crtež sa korica. Na prvi pogled neočekivano, ali s obzirom na...
više
prikaz romana brod za isu zamke antropocentrizma laguna knjige Prikaz romana „Brod za Isu“: Zamke antropocentrizma
22.01.2026.
Na području gusto premreženom mitološkim referen­cama, u dubinama prošlosti gde se istorijsko znanje teško može razlučiti od predanja, Robert Perišić ispisuje jednu ak­tuelnu, a možda bi se moglo reći...
više
prikaz romana sigurna kuća kad žrtva progovori laguna knjige Prikaz romana „Sigurna kuća“: Kad žrtva progovori
22.01.2026.
Svijet svakodnevno postaje sve nesigurnije mjesto za život. Nasilje je početak i kraj priče, okvir našeg savremenog života, dominantna odrednica vremena u kojem živimo. Ratovi, naoružanje, oduzimanje ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.