Laguna - Bukmarker - Intervju sa Piterom Frankopanom - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Piterom Frankopanom

Knjiga „Putevi svile“, oksfordskog istoričara Pitera Frankopana, prvi put objavljena u Velikoj Britaniji 2015.  godine prevedena je mnoge jezike, pobrala je veliki broj pozitivnih kritika i mediji rado izveštavaju o njoj na nekoliko kontinenata. Jedna od opipljivijih naznaka koja govori o popularnosti ove knjige vidi se u njenoj rasprostranjenosti. Kada sam se vraćao sa Šangajskog književnog festivala, jedna od poslednjih stvari koju sam video u Kini bilo je kinesko izdanje ove knjige u prodavnici na aerodromu Pundong, a kada sam stigao u Ameriku, prva stvar koju sam ugledao bilo je englesko izdanje ove knjige u aerodromskoj knjižari u San Francisku. „Putevi svile“ je opštiran, vešto napisan, sveobuhvatan pokušaj da se na jednom mestu sažme svetska istorija kroz političku, ekonomsku i kulturološku razmenu koja je vekovima povezivala Evropu i Aziju. Za Frankopana, ove drevne trgovačke rute formirale su osnovu za shvatanje geopolitike današnjice. Stupio sam u kontakt sa njim putem mejla, i postavio mu niz pitanja koja se odnose kako na sadašnjost, tako i na budućnost.



U vašoj knjizi opšte poznat termin put svile je u množini. Kakve su posledice korišćenja množine?

Termin putevi svile – u množini – potiče iz kasnog XIX veka, osmislio ga je nemački geograf Ferdinand fon Riktofen. Koristeći taj termin u množini nije samo prikladno, već i precizno. Koristio se da opiše duboke veze koje su predstavljale kičmeni stub Azije. Svodeći ga na jedninu, put, problematično je iz više razloga, a glavni je to što jedinina sugeriše da je postojao jasno definisan početak i njegov kraj koji je imao samo jedan pravac. Takođe navodi na pomisao da se trgovina vršila preko ogromnih razdaljina. Što je pogrešno. Najveći deo trgovine obavljao se na lokalnom nivou. Roba se kretala u svim pravcima, ne samo sa istoka ka zapadu, već i sa zapada ka istoku, sa severa na jug i sa juga na sever.

Takođe mislim da pravilno oslikava istorijske puteve svile, kao oznaku koja je osmišljena da objasni apstraktan niz veza. Zato izučavanje istorije i prošlosti tih veza zahteva preciznu terminologiju koja će nas sprečiti da događaje, narode i regije sa tih prostora smestimo u pogrešan kontekst koji nema veze sa stvarnošću.

Da li inicijativu kineskog predsednika Sija Đinpinga, „Pojas i put“ podržavaju i učestvuju u njoj iste države koje su se nekada nalazile na Putevima svile, ili je u pitanju daleko veći geografski zamah?

Sijeva vizija je vrlo opsežna – gotovo se može reći beskrajna. Posmatrano iz savremene perspektive, može se reći da predstavlja pametno razmišljanje, motivaciju okrenutu prema inkluzivnosti, ili sa druge strane može da predstavlja ekspanzivnu spoljnu politiku. Naravno, takođe može da znači da je „Put i pojas“ u svojim ranim fazama, i da se njegovi prioriteti, geografski domašaj i ciljevi i dalje definišu. Kada smo čitali o vozovima i kontejnerima sa robom koji su stizali u Britaniju, mnogi su to opisali kao da je u pitanju prvi slučaj takve dalekosežne razmene. Iz istorijske perspektive, treba istaći da je razmena uticaja i postojanje veza između mongolskog sveta centralne i istočne Azije sa Britanskim ostrvima postojala i pre 150 godina, kada je biskup iz zapadne Kine poslat u Englesku da upozna kralja, ili kada su se pre sedam vekova na otvaranju turnira u Čespidu u Engleskoj, engleski vitezovi obukli kao mongolski ratnici. Stoga, slobodno možemo reći da su opsežna vizija i domašaj „Pojasa i puta“ zasnovani na istoriji. Naravno, danas nam tehnologija omogućava daleko bržu povezanost – i preko mora, i vazduha, a tu je digitalna komunikacija.

Uvek je nezgodno pitati autora da predloži čitaocima knjige drugih autora, ali ako biste morali da odaberete dva naslova koja su objavljena u poslednjih deset godina, koja bi pomogla čitaocima da bolje razumeju ovu tematiku, koji bi to naslovi bili?

Preporučio bih knjige Valerije Hensen, Frances Vud i Sinre Li – svo troje su prvorazredni naučnici i odlični pisci.

Koje biste još naslove, novije ili starije, preporučili našim čitaocima?

Imam jako raznovrstan ukus, stoga čitam o puno različitih tema, ali uvek pokušavam pronađem veze i sličnosti. Čitao sam „Age of Anger“ Pankaja Mišre, kao i knjigu Krisa de Belagija „The Islamic Enlightament“. Autor kome se često vraćam je Žang Kijan koji je pisao pre više od dve hiljade godina. Volim da se podsetim da su i u prošlosti postojali ljudi koji su pokušavali da razumeju svet oko njih. I kao istoričaru, najdraže mi je što imam mogućnost da čitam dela nastala pre 100, 500, 1000 ili 2000 godina.

Vratimo se na sadašnjost. Da li ste optimistični, skeptični ili i jedno i drugo kada su u pitanju izgledi da inicijativa „Pojas i put“ Kini, i drugim državama učesnicama, donese razvoj i prosperitet?

Ne možemo dovesti u sumnju ambiciju, sredstva i viziju kojima raspolažu. Sve će se svesti na način na koji će „Pojas i put“ biti realizovan u celini, i kroz individualne projekte. Neizbežno je da će neke ideje biti uspešnije, i da će doneti bolje rezultate od drugih. Ono što je bitno je kako će proces procene funkcionisati, i kakve će lekcije biti naučene kada nešto ne bude krenulo po planu. Živimo u vrlo krhkom dobu, koje obiluje mnogim opasnostima. Mnogi elementi „Pojasa i puta“ obećavaju stabilnost i razvoj, i u Kini i u ostalim državama koje učestvuju u projektu. Kao doktor, ja provodim puno vremena pažljivo tražeći nagoveštaje bolesti. Najbitnije je da imamo razvijen kvalitetan sistem koji bi nas pravovremeno upozorio na potencijalne probleme, i na veliki uspeh.
 
Autor: Džefri Vaserstorm
Izvor: blog.lareviewofbooks.org
Prevod: Aleksandar Mandić
Foto: Neil Gavin


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.