Laguna - Bukmarker - Intervju koji najavljuje današnju promociju „Tuđina“ Igora Marojevića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju koji najavljuje današnju promociju „Tuđina“ Igora Marojevića

Novim romanom „Tuđine“ u izdanju Lagune, Igor Marojević završava petoknjižje koje čine i knjige: „Beograđanke“, „Prave Beograđanke“, „Dvadeset četiri zida“ i „Parter“. Glavni junak knjige „Tuđine“ potiče iz Boke kotorske, gde se oseća podjednako otuđeno kao i u Beogradu, međutim, on ne prestaje da traga za svojim istinskim identitetom, kao i za ljubavlju, koju pronalazi tokom NATO bombardovanja. Priča prati i sukobe Starohercegovaca i Starocrnogoraca u Boki. Ova knjiga biće predstavljena večeras, od 18 časova, u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra, kada će Igor Marojević nastupiti i kao muzičar, povodom svog novog albuma nazvanog „Da se ne zameri“. O knjizi će govoriti dr Dragana V. Todoreskov, Miroljub Stojanović, muzičar Dragan Krle Jovanović, Milan Milosavljević Burda, muzičar i producent a odlomke iz romana čitaće glumac Daniel Sič.

Zbog čega je ova knjiga na više načina odvojena od ostale četiri?

Najpre zato što je pripovedač i glavni junak „Tuđina“ izričiti došljak, što i jeste pozicija koja je nedostajala da bi se upotpunio mini-panoptikum petoknjižja, ispripovedanog iz pozicija raznovrsnih insajdera odnosno insajderki. U Beograd je došao i narator i središnji lik „Dvadeset i četiri zida“ ali dovoljno davno da bi i sam postao insajder, za razliku od Ratomira Jaukovića iz mog novog romana. Dok ostale četiri knjige anticipiraju ili jedva dodiruju NATO bombardovanje 1999, kao volens-nolens središnju i prelomnu epizodu novog sazrevanja Beograda, „Tuđine“ direktno uranjaju u tu temu. Na kraju, knjiga je odvojena od ostalih pomenutih samim tim što je posredi neformalno petoknjižje, u kojem nema lika koji bi se pojavljivao u dva različita dela, već se sva mogu čitati odvojeno. S tim što roman o kojem govorimo, samim tim što je objavljen nakon ostalih knjiga, nosi težinu bacanja naknadnog svetla na njih. Zajedničko za ovih pet naslova pak jeste opšti okvir: Beograd devedesetih godina i dvadeset prvog veka. 
 
Da li su sukobi Starohercegovaca i Starocrnogoraca tipski obrazac ponašanja na Balkanu? Zbog čega ste izabrali Beograd, kao „tuđinsku“ sredinu za njihovo razrešenje?

Neću reći ništa naročito novo kažem li da je narcisizam malih razlika zaista tipski obrazac ponašanja na Balkanu u koji se sasvim uklapa postojeće prisilno nerazumevanje između Starohercegovaca i Starocrnogoraca. Dok se Crna Gora nije odvojila, Beograd jeste bio neka treća, dovoljno velika sredina da u njoj jedni beže od drugih a opet nedovoljno velika da, u dobroj meri nekontrolisano, jedni drugima ne bi zapravo hrlili u susret, često i u konflikt.
 
Na koji način se u ovom kontekstu mogu protumačiti reči tuđina i otuđenje?

Čini mi se da je pomenuti Ratomir Jauković dovoljno izdvojen da bude tuđin i u rodnom Bokokotorskom zalivu, ne samo u Beogradu. S obzirom na to da je kulturološki bio prozapadno orijentisan, on se zahvaljujući bombama NATO alijanse mora osetiti tuđin i spram tog kolektiva koji zapravo nije poznavao. Ako se zagrebe ono što je napisano, nadam se da u romanu ima više likova čije lične tuđine ulančavanjem prikazuju otuđenje kakvo je tek anticipacija onog, docnije raspirenog razvojem interneta i društvenih mreža. Na kraju krajeva, naslov „Tuđine“ se može čitati i kao oblik plurala, ali možda i kao vokativ jednine.

U knjizi „Krv je voda“ posvetili ste se detaljnom izučavanju svetske mafije, od njenih početaka, do danas. Da li je za različite nacionalne mafijaške klanove takođe karakterističan sistem vrednosti, tipičan za Balkan?

U prozi, pa i u poslednjem romanu, dosta sam se bavio kriminalom, samim tim što na manje-više stvarnosan način tematizujem savremeni Balkan čija je kriminal jedna od najdičnijih komponenti. Pošto pišem o onom što ili poznajem iz prve ruke ili izučavam, prostudirao sam lokalno mafijašenje i mafijaško pilićarenje uključujući i njegove italijanske i italoameričke korene, dovoljno da dobijem višak građe. Praktično sam ga se oslobodio objavivši knjigu „Krv je voda“. Verujem da su licemerni moralni kodeks i brutalna pragma, koja uključuje i približavanje poslenika visokog kriminala političkim moćnicima, zajednički za sve mafijaške klanove, pa i za balkanske.

Imate novi kompakt disk. Da li je muzika upotpunjenje vaših umetničkih sklonosti, ili neka vrsta bega? Dok pevate, da li su vam važne reči, ili isključivo ritam i muzika? Kojoj tradiciji pripadate kao muzičar?

Muzika jeste i upotpunjenje mojih sklonosti ka izražavanju, i vrsta bega u kojoj, u trenucima boravka u studiju, sve što se odvija napolju za mene spontano prestaje da postoji. Kao muzičar, mada je to krupna reč za moje bavljenje, pripadam tradiciji koja jednak značaj poklanja tekstu koliko i ritmu i muzici. Na albumu „Da se ne zameri“ pokušao sam da sažmem svoje sporadično bavljenje muzikom u poslednjih 26 godina, otkako se raspala grupa „Stvarno kvarno“ sa kojom sam objavio jedini album pre ovog, autorskog. Za potonji mi se čini da može da se na neki način sluša i kao plejlista „Tuđina“.
 
Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.