Laguna - Bukmarker - I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

I London je leptiricu imao – Prikaz romana „Firentinski dublet: Sfumato“

Naviknuti da nacionalnu istoriju posmatramo izdvojeno od istorije Evrope ili sveta, ponekad nam je teško da za jednu istu godinu ili deceniju naizmenično navedemo najznačajnije događaje koji su se zbili u Srbiji i, na primer, u Francuskoj ili Engleskoj.

Nije mnogo drugačije ni sa književnom istorijom, tim pre što je srpska književnost devetnaestog stoleća umnogome kasnila za evropskim literarnim pokretima i pravcima, pa ako bismo i hteli da paralelno pratimo rad srpskih i pojedinih evropskih pisaca, lako bismo uvideli da jedan srpski romantičarski pesnik objavljuje svoje prve stihove onda kad u zapadnoj Evropi već stvaraju pesnici moderne.

Ali, ako stvari posmatramo malo drugačije, pa kažemo da je srpski realista Milovan Glišić svoju pripovetku horor-fantastike „Posle devedeset godina“ – koja je današnjoj široj publici verovatno poznata prvenstveno zbog televizijske adaptacije naslovljene kao „Leptirica“ – objavio svega sedam godina nakon dotada najpoznatije gotske novele „Karmila“ autora Šeridana le Fanua, a čitavih sedamnaest godina pre gotskog romana „Drakula“ Brema Stokera, onda nećemo moći da prenebregnemo činjenicu koliko su se srpski pisci trudili da svojim radom prevaziđu jaz izazvan viševekovnim ropstvom i kulturnom stagnacijom.

A ako se stvari prenesu na širi istorijski kontekst, pa se kaže da je kralj Milan u Beogradu abdicirao nekoliko meseci nakon što je misteriozni ubica nazvan Džek Trbosek širio strah po mračnim ulicama viktorijanskog Londona, te da se u taj i takav London baš u to vreme nastanio srpski ministar i diplomata, a engleski zet, Čedomilj Mijatović, i to otputovavši iz Beograda verovatno Orijent-ekspresom, kojim su u to vreme između Istoka i Zapada putovali svi značajniji evropski kulturni i politički delatnici – eto prilike da Glišićev vampir Sava Savanović i njegova leptirica dobiju svoj viktorijanski kontekst, te da iskorače iz Zarožja onako kako je grof Drakula iskoračio iz Transilvanije.

I upravo su na ukrštanju takvih motiva i istorijsko-legendarnih prilika Goran Skrobonja i Ivan Nešić načinili svoj roman „Firentinski dublet: Sfumato“, čija se prva knjiga upravo pojavila pred srpskim čitaocima.

Nije isključeno da će srpska publika možda u prvi mah biti začuđena kad tvorca srpske realističke pripovetke sretne kao detektiva u Skotland jardu, ali ako je Stoker mogao u novijim adaptacijama i rimejkovima „Drakule“ da se lično bori protiv svog književnog vampira, ako su se braća Grim na velikom platnu suočila sa princezama i vešticama iz narodnih bajki, ako je „Liga izuzetnih džentlmena“ spojila istraživača Solomonovih rudnika sa Kapetanom Nemom – zašto da se pisac prve značajne srpske horor pripovetke ne susretne sa svojim vampirom i da pritom ne otputuje u srce Britanske imperije kako bi pomogao u otkrivanju zločinca koji sugurno nije vampir ali je učinio mnogo gore stvari od sisanja krvi iz vratnih žila.

Poređenja koja su načinjena nisu mahinalna, jer Skrobonjin i Nešićev roman, koliko god da je jedinstven u savremenoj srpskoj književnosti, ipak tera čitaoca da tokom stvaranja sopstvenih slika prizove u pomoć filmske predstavnike jednog specifičnog žanra koji fantastiku i horor kombinuje sa retrofuturizmom, tako da je u nekim momentima Milovana Glišića lakše zamisliti kao hladnokrvnog i spretnog profesora Abrahama van Helsinga nego kao bradatog i nasmejanog boema iz kafane Dardaneli.

Sa druge strane, „Firentinski dublet“ donosi i one istorijske podatke iz Glišićeva života koji su vremenom pali u senku njegovog plodnog pripovedačkog rada, pa ne samo što velikog srpskog realistu upoznajemo i kao vrsnog prevodioca (primera radi, ako smo do sada i znali da je prevodio Gogolja i Tolstoja, odsad ćemo znati da je prevodio i Edgara Alana Poa), nego imamo priliku da zavirimo i u njegov ljubavni život, koji će možda biti veće otkriće nego što su razobličavanja Save Savanovića i Džeka Trboseka.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ljiljana šarac sve tajne gospođe milanke laguna knjige Ljiljana Šarac: Sve tajne gospođe Milanke
13.05.2025.
Ljiljana Šarac jedna je od najpopularnijih književnica srednje generacije koja je svojim romanima osvojila publiku svih uzrasta. Među čitaocima odmah je prepoznata kao autor kvalitetne srpske proze ko...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
13.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više
laguna na sajmu knjiga u podgorici laguna knjige Laguna na Sajmu knjiga u Podgorici
13.05.2025.
Do 13. maja možete posetiti 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga koji se održava u sajamskom prostoru u TC Big Fashion. Laguna se na ovogodišnjem Sajmu predstavlja najvećim hitovima domaće i...
više
nedelja knjiga jua nesbea kupovinom novog romana minesota ostvarujete 30 popusta na odabrane naslove laguna knjige Nedelja knjiga Jua Nesbea: kupovinom novog romana „Minesota” ostvarujete 30% popusta na odabrane naslove
13.05.2025.
Kupovinom novog romana Jua Nesbea „Minesota“ od 15. do 21. maja ostvarujete 30% popusta na njegove odabrane naslove u izdanju Lagune i na engleskom jeziku, u svim Delfi knjižarama i na sajtovima delfi...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.