Laguna - Bukmarker - Filip Rot o sopstvenom stvaralaštvu: Pisac uvek traga za slobodom - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Filip Rot o sopstvenom stvaralaštvu: Pisac uvek traga za slobodom

Filip Rot, jedan od najznačajnijih američkih pisaca 20. veka koji je rođen na današnji dan, tokom bogate književne karijere ostavio je neizbrisiv trag. Iako se u jednom trenutku povukao sa književne scene, Rot je za jedan francuski časopis otvoreno govorio o svom stvaralaštvu i otkrio koje romane smatra svojim najuspelijim delima. U ovom tekstu (koji je prvobitno objavljen 2012. godine) saznajte koji romani, po Rotovom mišljenju, najbolje oslikavaju njegov književni opus i zbog čega su mu baš oni bili posebno važni.



Svaki obožavalac Filipa Rota koji se nadao da će se proslavljeni američki pisac predomisliti o pitanju svog povlačenja iz književnog sveta, ostao je razočaran. Rot je istinski uživao u svojoj penziji.

Kada smo poslednji put sa njim razgovarali, rekao nam je da mu je odlično u životu od kada se povukao jer je tokom književne karijere (1959–2010) radio svakog dana, a sada je mogao da svemu ostalom pristupa sa lakoćom. „Budim se ujutru, popijem veliku čašu soka od pomorandže i čitam sat i po vremena. To nikada u životu nisam radio“, rekao nam je.

Njegov 31. po redu, roman iz 2010. godine „Nemeza“, bio je poslednji. Rekao je tada: „Inspiraciju sam našao 31. put, ne želim više da je tražim.“

Kada smo ga upitali koji svoj roman smatra najbolje napisanim tokom karijere od pola veka, autor je odabrao „Sabatovo pozorište“, roman „koji mnogi ljudi mrze“, i „Američku pastoralu“. Za „Sabatovo pozorište“ je dodao: „Mislim da u njema ima mnogo slobode. To kao pisac tražite dok radite. Tražite sopstvenu slobodu. Da izgubite inhibiciju i zaronite duboko u sećanja, iskustva i život, a zatim da nađete prozu koja će dopreti do čitalaca.“

„Američka pastorala“ je pratila „Sabatovo pozorište“ i u njoj je, kako kaže, želeo da piše o konvencionalno moralnom čoveku. „Preseo mi je Miki Sabat i želeo sam da odem na drugu stranu spektra. Mislim da je to uspelo, knjiga mi je omogućila da pišem o najmoćnijoj deceniji svog života, o šezdesetim i njihovoj turbulentnosti, i mislim da sam uspeo dosta toga da ubacim u knjigu.“

Rot je osvojio mnogo nagrada, između ostalog Pulicerovu, dve Nacionalne književne nagrade i Bukerovu, ali nikada Nobelovu. Čak se i diskretno podsmevao akademiji koja je godinama odbacivala američku književnost. Pričajući o kolegama piscima poput Džona Apdajka, Džojs Kerol Outs i Vilijama Stajrona, Rot je naveo da je „trčao sa veoma brzim konjima... E sad, možda se komitet Nobela ne slaže sa mnom. Misle da smo provincijalci. Ali sumnjam da su i sami pomalo provincijalci.“

Izvor: theguardian.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dve knjige s ai naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu laguna knjige Dve knjige s AI naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu
25.12.2025.
Među istovremeno bizarnim i tužnim vestima koje govore o problemima sa veštačkom inteligencijom, našla se i vest da su dva romana, koja su bila u trci za prestižnu novozelandsku književnu nagradu „Oka...
više
iz ugla prevodioca tajna božićna biblioteka dženi kolgan laguna knjige Iz ugla prevodioca: „Tajna božićna biblioteka“ Dženi Kolgan
25.12.2025.
Britanska autorka Dženi Kolgan, koja je nedavno bila gost Beogradskog sajma knjiga, napisala je dosad tridesetak knjiga od kojih su mnoge objavljene i kod nas. Najčešća tema njenih romana, osim ljubav...
više
prikaz romana optički nišan pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova laguna knjige Prikaz romana „Optički nišan“: Pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova
25.12.2025.
Neka pažljivo sprovedena statistika verovatno bi pokazala da najčešću temu u ovdašnjoj književnosti (ali i kinematografiji), pored ljubavi i istorije – uz to sa njima nekako neizbežno i neraskidivo sp...
više
prikaz romana humano preseljenje baba gizina sadržajna smrt laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Baba Gizina sadržajna smrt
25.12.2025.
„Prošlost je istorija, budućnost je misterija“, mantraju zavisnici na seansi. Ispostaviće se, međutim, da postoji i mnogo toga istorijskog i misterioznog između te dve imaginarne tačke – postoji višed...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.