Laguna - Bukmarker - Evo zašto je čitanje važno za vaš mozak - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Evo zašto je čitanje važno za vaš mozak

Čitanjem ne samo da punite glavu informacijama, već je i negujete. Ovo je najnovije istraživanje o magiji knjiga.



Možete uzimati suplemente od ribljeg ulja ili jesti puno kurkume. Možete ići na časove jezika, možete rešavati zagonetke, ili možete vežbati nekoliko sati nedeljno. Postoji bezbroj metoda (navodno) za poboljšanje pamćenja i kognitivnih funkcija – smatra se da će industrija koja se zalaže za treniranje i procenu rada mozga, dostići 8 milijardi dolara do 2022. godine, prema izveštaju istraživanja na velikom tržištu. Ali najjeftiniji, najlakši i najtestiraniji način treniranja vašeg mozga nalazi se ispred vas. Zove se čitanje.

Ne iznenađuje činjenica da je čitanje dobro za vaš mozak. Postoji razlog zašto majke teraju decu da isključe televiziju i uzmu da čitaju neku dobru knjigu. Ali ima nešto zadivljujuće u tome da najobičnija aktivnost može poboljšati rad vašeg mozga na milion načina.

Najosnovniji uticaj se dešava u oblasti koja je povezana sa prijemom govora, u levom temporalnom korteksu. Obrada pisanog materijala, od slova, reči i rečenica do priča, privlači pažnju neurona kada započnu sa prenošenjem svih tih informacija. To se, takođe, dešava kada obrađujemo govor, ali sama priroda čitanja podstiče mozak na jači i bolji rad. „Obično kada čitate imate više vremena da razmišljate“, kaže Merijen Volf, rukovodilac u Centru za disleksiju, i socijalnu pravu za učenike koji se razlikuju od većine, na losanđeleskom univerzitetu. „Čitanje vam omogućava bolje shvatanje i razumevanje. Generalno, kada mislimo na govor, dok gledate film ili slušate audio snimak, ne pritiskate pauzu.“

A prednosti čitanja ostaju dugo nakon što odložite knjigu koju čitate. Mala studija na Univerzitetu Emori otkrila je da su neke od tih prednosti trajale pet dana. „To nazivamo aktivnost-senka, nešto poput automatskog pamćenja koje zadrže mišići u ljudskom telu“, kaže Gregori Berns, doktor nauke, direktor Centra za neuropolitiku u Emoriju. Zapravo, na ovaj način, čitanje određenog fonta može poboljšati memoriju.

U redu, kažete, nije iznenađujuće da će deo mozga zadužen za jezik biti istreniran čitanjem. Ali čitanje takođe podstiče rad regije odgovorne za motoričke aktivnosti. To je zato što je mozak veoma živahan glumac. Kada se čita o fizičkoj aktivnosti, neuroni koji upravljaju tom aktivnošću takođe počinju da rade. Možda vi zapravo ne jašete konja dok čitate o jahanju, ali mozak funkcioniše kao da to radite. I što više delova vašeg mozga vežba, to će biti bolje za vaš opšti kognitivni rad mozga.

Kada smo rekli sve ovo, moramo reći i da nije svako čitanje isto. Preliminarni rezultati studije sprovedene na Univerzitetu Stanford ukazuju na to da poseban književni način čitanja vašem mozgu pruža veliku vežbu. Skeniranje ljudi koji su se udubili u roman Džejn Ostin, pokazalo je porast protoka krvi do područja mozga koja kontrolišu i kognitivne i izvršne funkcije, za razliku od ograničenih efekata koji dobijamo kada čitamo neko lakše štivo.

Šta ako ste vi (ili neko koga poznajete) siromašni ili čak dislektični, i osećate se kao da nikada nećete moći pročitati dovoljno kako biste iskoristili ove prednosti? Knjiga može da reši i taj problem! Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon proučavali su decu uzrasta od osam do deset godina koja su bila čitaoci ispod proseka.

Sto sati časova popravnog čitanja značajno je poboljšalo kvalitet bele mase u njihovom mozgu. To je tkivo koje nosi signale između područja sive mase u kojima se informacije obrađuju. Zaključak istraživača: mozak ove dece počeo je da se preispituje na način koji bi mogao da koristi čitavom mozgu, a ne samo temporalnom korteksu usredsređenom na čitanje.

Sposobnost fokusiranog čitanja je nešto što treba negovati. Volf u svojoj novoj knjizi „Reader, Come Home“ kaže da je čak i ona, kojoj je čitanje u opisu posla, pronašla način da se koncentriše na pisanu reč koja bledi, jer sada sve čitamo sa ekrana. „Nažalost, ovaj oblik čitanja se retko održi i teško je skoncentrisati se samo na njega “, piše ona. To onda formira začarani krug: bez trajne vežbe čitanja za naše „mišiće“, mozak gubi sposobnost da kontroliše zamršene procese koji nam omogućavaju da se zaista udubimo u čitanje.

Naravno, postoji i lako rešenje: isključite telefon i računar, izdvojte sat ili dva – i samo čitajte. Niste sigurni odakle da počnete? Pogledajte naše top-liste.
 
Autor: Mark Pejzer
Izvor: thehealthy.com
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.