Laguna - Bukmarker - Mameri – Drevni pripovedači - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Mameri – Drevni pripovedači

Od kad je sveta i veka, čovek je bio očaran svim onim što se dešava oko njega. Najraniji zapisi njegovih impresija o svetu bili su u obliku crteža i simbola. Postepeno se jezik razvijao i ova iskustva su bila prenošena usmeno, putem priča. Kako je civilizacija napredovala, priče su se prenosile kroz različite umetničke oblike – pesmu, ples, dramu i likovnu umetnost. Sada smo u eri racionalnog razmišljanja i naučnog rezonovanja. Ali dete u nama je i dalje opčinjeno magijom pripovedanja. Ljudski mozak, čak i danas, brže usvaja poruke koje se prenose kroz priču, daleko efikasnije nego kroz bilo koju drugu formu komunikacije, bez obzira na socijalnu uslovljenost i iskustvo.



Istorija nam govori kako su nastale različite civilizacije, u različitim delovima sveta. Svaka sa svojom kulturom i tradicijom, i korpusom jedinstvenih vrednosti. Ipak, jedna stvar im je svima zajednička – svi su pričali priče. Svaka civilizacija je stvorila svoje sredstvo pripovedanja koje je pomoglo u prenošenju vrednosti sa jedne generacije na drugu. Svaka civilizacija je imala svoje posvećene pripovedače čiji je bio zadatak da te priče održe u životu. Jedna od tih formi pripovedanja je bila maming.

Istorija i poreklo mamera

Čini se da reč mamer vuče korene iz francuske reči „Momeur“, čija je definicija još uvek dvosmislena. Ime mamer je takođe moglo da bude izvedeno iz mnogih drugih izvora, moglo je da znači „mam“, ćutljiv ili „momo“, što znači maska. To generalno znači prerušiti se ili biti prerušena osoba.

Mameri su grupa muškaraca i žena u lepoj odeći i sa maskama na licu, koji se prerušavaju u izmišljene likove. Oni obično biraju folklorne priče, koje su ispričane teatralno, kroz predstave ili pantomimu. Poznati su i pod različitim imenima kao što su „guisers, rhymers, soulers i galoshins.“ Koreni mamera sežu do drevnog Egipta gde su njihovi nastupi i predstave bili omiljena zabava među siromašnijom klasom.

Maming vuče korene do paganske, anglosaksonske i keltske kulture koje su slavile zimsku kratkodnevnicu. Postao je popularan na Britanskim ostrvima odakle se proširio na mnoge Britanske kolonije, posebno u SAD i Kanadi. Iako se ponekad izvodi na ulici, češće se izvodi tokom poseta kuća i pabova. Zapisi o mamerima se mogu pratiti unazad čak do 1296. godine, gde su „mameri na sudu“ bili deo svadbenog rituala ćerke Edvarda Prvog, tokom Božića. Ovi zapisi nagoveštavaju da su se mameri prvo kockali sa domaćinima za nakit da bi se kasnije uključili u složen ples sa ostalim gostima. Mumeri su većinom izvodili predstave sezonski, za Božić i Uskrs. Iz tog razloga, mnogi likovi u ovim pričama se ponavljaju u lokalnim i sezonskim varijantama izvođenja predstava – Sveti Georgije, Kralj Džordz, doktor šarlatan, Deda Mraz, dvorska luda i đavo.

Foto: Michael Maggs

Tradicije variraju, tako da variraju i razne forme pripovedanja. Mameri postoje već vekovima, razlikujući se od drugih umetničkih formi iz raznih razloga. Kroz njihov unikatan način odražavanja sadašnjosti u društvu i slaveći različitost ljudske prirode, mameri su bili važan kulturološki činilac u prošlosti i efikasan medijum pripovedanja.

U Filadelfiji se, tako, u poslednjih 100 godina održava karneval mamera svakog 1. januara, na ulicama grada. Tradicija živi u savremenom ruhu oplemenjenom različitim kulturološkim uticajima i običajima.

Izvor: tell-a-tale.com


Podelite na društvenim mrežama:

laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
 devojka sa violinom milene sekulić odalović u prodaji od 29 aprila laguna knjige „Devojka sa violinom“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 29. aprila
25.04.2024.
Od Milene Sekulić Odalović, autorke romana „Vetar sa Pirineja“ stiže novo literarno ostvarenje „Devojka sa violinom“ – dramatična priča o odvažnoj i smeloj junakinji, intrigama, tajnim zaverama i neoč...
više
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.