Laguna - Bukmarker - Da li veštačka inteligencija ima autorska prava? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Da li veštačka inteligencija ima autorska prava?

Stvaranje umetničkih dela štiti zakon o autorskim pravima, ali šta ako je umetnik veštačka inteligencija? Ako je pisac koristio veštačku inteligenciju kako bi završio čuveni nedovršeni kineski roman Cao Sjuećina „Crvena soba“, ko bi trebalo da poseduje autorska prava? Cao Sjuećin, pisac ili algoritam veštačke inteligencije?



„Za sada ne postoji zakon koji se posebno odnosi na vlasništvo dela koja je stvorila veštačka inteligencija [u Kini]“, kaže je Liu Venđi, profesor prava na Kineskom univerzitetu za komunikacije. „Sud može da odluči o autorstvu sadržaja primenom opštih odredbi zakona ili pravnim tumačenjem, kada postoji spor, ali, naravno, to nije pouzdano.“

Nekoliko pravnih stručnjaka sa kojima smo razgovarali složili su se da veštačku inteligenciju, u trenutnoj fazi razvoja, ne bi trebalo smatrati „pravnim entitetom“ koji može biti vlasnik dela.

„Bilo bi prilično problematično kada bi veštačka inteligencija imala pravo da legalno poseduje svoj rad. Da biste to uradili, potrebno je da veštačku inteligenciju učinite nezavisnim pravnim licem, koje ne samo da ima zakonska prava, već i snosi zakonske odgovornosti“, smatra Đih-an Li, vanredni profesor prava na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu (CUHK).

Postoje indicije da će veštačka inteligencija, koju je Kina usvojila za aplikacije od nadzora do obrazovanja, početi da se primenjuje i na polju kreativne umetnosti. Na početku 2019. godine, kineski telekomunikacioni gigant Huawei Technologies koristio je softver veštačke inteligencije, zajedno sa ljudskim kompozitorima, kako bi dovršili osmu simfoniju Franca Šuberta, dok je kompanija Tencent, čija je muzička usluga na prvom mestu u Kini, najavila partnerstvo sa veštačkom inteligencijom za potrebe muzičke platforme Amper.

Fransoa Paše, direktor laboratorije za istraživanje tehnologija kompanije Spotify, takođe je nedavno na svojoj LinkedIn stranici napisao da razvija „novu generaciju alata za muzičku kompoziciju, koji rade uz pomoć veštačke inteligencije“.

Uprkos tome, postoje složena pravna pitanja kada je reč o delima veštačke inteligencije.

U prvom poznatom sudskom slučaju u Kini koji se bavi zaštitom autorskih prava veštačke inteligencije, advokatska firma sa sedištem u Pekingu tužila je kinesku multinacinalnu tehnološku kompaniju Baidu zbog kršenja autorskih prava, nakon što je jedna od platformi gigantskog pretraživača postavila članak WeChat internetske stranice, koji je napisala ova advokatske firma. Iz kompanije Baidu su se branili tako što su rekli da je članak napisala veštačka inteligencija, te nije zaštićen autorskim pravima.

Slučaj je saslušao novi Pekinški internet sud, koji je u aprilu utvrdio da samo dela koja je stvorilo fizičko lice mogu biti zaštićena zakonom o autorskim pravima, ali je dodao da bi autorstvo teksta koji se pominjao na suđenju svakako trebalo da bude zaštićeno zakonom.

„Sud je dao autorska prava korisniku veštačke inteligencije samo zbog promocije kulturne komunikacije i razvoja nauke, ali nijedan pravni dokaz to ne podržava“, rekao je Cu Cinming, glavni pravnik Kineskog udruženja za intelektualnu svojinu. „Ovo je bio samo jedan slučaj koji treba da podstakne Internet sud u Pekingu da istraži ovu pravnu dilemu, ali situacija nije ni blizu razrešenja.“

U većini zemalja, delo koje je napisala veštačka inteligencija nije predmet zaštite autorskih prava, pa niko ne bi trebalo da bude vlasnik dela, kazao je Li. „[Mislim] da se većina stručnjaka za zaštitu autorskih prava i naučnika međusobno slaže oko toga.“

Ako se delo napisano pomoću algoritma ili procesa veštačke inteligencije, bez učešća ili doprinosa fizičke osobe, ne kvalifikuje kao autorstvo, mogla bi se stvoriti rupa u zakonu o autorskim pravima, tvrdi advokat Cu.

„Danas postoji mnogo prekršaja, čak i kada govorimo o sadržaju sa jasnim autorskim pravima. Sadržaj bez jasnog autorstva bi mogao rezultirati velikim brojem kršenja zakonskih prava, na primer, korišćenjem sadržaja bez naplate ili dozvole“, rekao je on.

Kompanije koje se bave veštačkom inteligencijom kažu da tehnologija neće zameniti ljude koji se bave umetnošću, već će im pomoći da njihov rad bude još bolji. Međutim, još uvek može doći do nesuglasica oko vlasništva. Na primer, ako muzičar koristi softver veštačke inteligencije kako bi komponovo pesmu, da li umetnik ima potpuno autorsko pravo ili kompanija koja je osmislila softver?

Nemaju svi pravni stručnjaci u svetu isto mišljenje kada se govori o tome da li će nedostatak zaštite autorskih prava, za dela stvorena pomoću veštačke inteligencije, pomoći ili odmoći razvoju tehnologije.

„Bez zaštite intelektualne svojine i dalje smo bili svedoci ogromnih ulaganja u projekte povezane sa veštačkom inteligencijom. Ovo nam govori da zakon o intelektualnoj svojini nije potreban da bi se veštačka inteligencija razvijala“, rekao je Li.

Međutim, advokat Cu tvrdi da će se bez odgovarajuće zaštite autorskih prava razvoj veštačke inteligencije usporiti. „Nadam se da će pravna zajednica uskoro moći da se pozabavi tim pitanjem“, rekao je.

Autor: Trejsi Ku
Izvor: scmp.com
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
 devojka sa violinom milene sekulić odalović u prodaji od 29 aprila laguna knjige „Devojka sa violinom“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 29. aprila
25.04.2024.
Od Milene Sekulić Odalović, autorke romana „Vetar sa Pirineja“ stiže novo literarno ostvarenje „Devojka sa violinom“ – dramatična priča o odvažnoj i smeloj junakinji, intrigama, tajnim zaverama i neoč...
više
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.