Laguna - Bukmarker - Da li je Rej Bredberi majstor američkog SF-a i zašto jeste? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Da li je Rej Bredberi majstor američkog SF-a i zašto jeste?

Čuven po pionirskom, distopijskom romanu „Farenhajt 451“, Rej Bredberi svakako je jedan od najvoljenijih pisaca prošlog veka. Kako je tekao njegov uspon do statusa jednog od najslavnijih pisaca naučne fantastike?



Osim kao jednog od najslavnijih pisaca naučne fantastike 20. veka, i fantastike uopšte, Njujork tajms je Reja Bredberija proglasio piscem koji je „savremenu naučnu fantastiku uveo u mejnstrim“. Rođen 22. avgusta 1920. godine u američkoj državi Ilinois, sin Ester i Lenarda Bredberija još od malih nogu znao je da će se baviti „nekom od umetnosti“.

Iako su ga inspirisali američki velikani poput Edgara Alana Poa i Edgara Rajsa Barouza, sam Bredberi će najveći uticaj pripisati evropskim književnicima Žilu Vernu i H. Dž. Velsu. Svoju zbirku kratkih priča je 1949. godine odneo kod velikog broja njujorških izdavača, ali niko nije bio zainteresovan da ih objavi – u potražnji su bili romani. S tom informacijom se obratio uredniku izdavačke kuće Dabldej, koji se zapitao da li bi Bredberijeve priče mogle da se povežu u jednu celinu. Zaintrigiran takvom idejom, Bredberi je počeo da zapisuje beleške o tome kako bi to moglo da se izvede, a potom iskucao kratak nacrt romana. S tim nacrtom se narednog jutra pojavio pred urednikom i za njega dobio ček na 750 dolara. Tako je objavljen njegov prvi roman „Marsijanske hronike“ (1950).

Bredberi će za života napisati još 26 romana, kao i preko 600 priča, u kojima se često bavio svojim detinjstvom i mestima koja su obeležila njegovu mladost. Ipak, žanr naučne fantastike mu je doneo slavu. Uprkos tome, Bredberi se opirao tome da ga kategorišu kao SF pisca:

„Naučna fantastika je prikaz stvarnog. Fantastika je prikaz nestvarnog. Stoga ’Marsijanske hronike’ nisu naučna fantastika, već fantastika. To ne bi moglo da se dogodi, razumete? Iz tog razloga će nam dugo okupirati maštu – jer je kao grčki mit, a mitovi imaju neprolaznu moć.“

Sam autor je tvrdio da je napisao samo jedan naučnofantastični roman, dovevši u pitanje tehničke razlike između žanrova naučne fantastike i fantastike. Možda ga je upravo uspeh i trajna privlačnost tog romana označila neželjenom titulom.

„Farenhajt 451“ je distopijski roman čija je radnja smeštena u američko društvo u kom je čitanje zabranjeno, dok knjige, koje se smatraju ilegalnom robom, spaljuje vatrogasna služba. Naslov knjige označava temperaturu na kojoj se papir pali i sagoreva. Nakon što je knjiga posle objavljivanja imala dobar prijem kod publike, postepeno se ustoličila kao klasik svog žanra. Roman je značajan kao društvena kritika sve većeg i kontinuiranog isticanja važnosti tehnologije, kao i uticaja televizije i ostalih mas-medija na književnost. Zapravo, Bredberi je bio toliko pasionarano protiv tehnologije da je dugo odbijao da mu se knjiga objavi u elektronskom formatu. Godine 2010. je izjavio za Los Anđeles tajms: „Tokom prošle godine čak tri kompanije su mi prišle s ponudom da mi objave dela na elektronskim čitačima, a kompaniji Yahoo sam rekao: ’Neka, hvala, i idite dođavola’.“ Bredberi je išao čak tako daleko sa izjavom da elektronske knjige „smrde na spaljeno gorivo“, kao direktna referenca na „Farenhajt 451“. Tek je 2011. godine popustio i pristao na e-izdanje kada je obnova ugovora pred istekom zavisila od njegovog pristanka. Kao veliki zagovornik javnih biblioteka, Bredberi je pristao jedino pod uslovom da njegova e-knjiga bude digitalno dostupna za preuzimanje svakom korisniku biblioteke.

Bredberi je doživeo moždani udar 1999. godine, nakon čega je ostao vezan za invalidska kolica. Uprkos tome, nastavio je sa radom, pisanjem i redovnim pojavljivanjem na naučnofantastičnim konferencijama, sve do 2009. godine, kada se povukao iz javnosti. Bredberi je preminuo u Los Anđelesu 5. juna 2012. godine, u 91. godini života, nakon duge bolesti. Na sahrani su mu počast odali pisci Stiven King i Nil Gejmen, kao i režiser Stiven Spilberg, i tadašnji američki predsednik Barak Obama. Ogroman broj ljudi koji se na sahrani pojavio da mu oda počast svedoči tome kako su njegova dela dotakla mnoge od nas, a u istoriji će ostati upamćen kao jedan od najznačajnijih književnika 20. veka.

Autor: Vinsent Dž. S. Vud
Izvor: theculturetrip.com
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.