Laguna - Bukmarker - Cenzura nas drži u mraku – Nedelja zabranjenih knjiga - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Cenzura nas drži u mraku – Nedelja zabranjenih knjiga

Nedelja zabranjenih knjiga (Banned Books Week) godišnji je događaj u slavu slobode čitanja, koji postoji u Sjedinjenim Državama od 1982. godine. Obično se održava tokom poslednje nedelje septembra i spaja čitavu zajednicu – knjižare, prodavce knjiga, izdavače, novinare, nastavnike i sve tipove čitalaca, a u cilju skretanja pažnje na posledice cenzure.



Ove godine Nedelja zabranjenih knjiga obeležava se od 22. do 28. septembra pod sloganom „Cenzura nas drži u mraku“, i poziva da „Držimo svetlo upaljeno “. 

Ako ste mislili da se fikcija zabranjivala u prošlosti i da se od Inkvizicije to više ne radi, silno se varate. Svake godine, američka Služba za intelektualnu slobodu beleži stotine pokušaja pojedinaca ili grupa da se izvesne knjige uklone sa polica biblioteka ili iz školske lektire.

Nije to praksa samo u Americi, i u drugim zemljama sveta cenzura u oblasti objavljivanja i distribucije knjiga postoji.

Na sajtu Nedelje zabranjenih knjiga naći ćete dugačak spisak naslova sa još dužim spiskom razloga za cenzuru tih knjiga u Americi. Savetujemo vam da obavezno posetite ovu stranicu, sigurni smo da ćete se zapanjiti.

U međuvremenu, evo nekih primera koji ukazuju na to kako različite kulture razumeju cenzuru:

Kuvajtske vlasti su 2018. zabranile roman „Braća Karamazovi“ velikana ruske književnosti, Fjodora Dostojevskog, ali to je samo jedan od skoro 1000 naslova koji su stavljeni na crnu listu, a među njima se nalaze i klasik Viktora Igoa „Zvonar Bogorodičine crkve“ i „Sto godina samoće“ kolumbijskog pisca Gabrijela Garsije Markesa.

Najomiljenija meta američkih cenzora u 20. veku bio je Selindžerov „Lovac u žitu“. Sve je počelo kada je 1960. jedan učitelj iz američke provincije uhapšen zato što je ovu knjigu predstavljao jedanaestogodišnjacima. Nesrećnik je kasnije vraćen na posao, ali je Selindžer proteran iz škole.

Poslednji slučaj dovođenja u pitanje ovog antologijskog književnog dela dogodio se 2009. godine u jednoj srednjoj školi u Montani.

Roman „Voljena“ nedavno preminule američke nobelovke Toni Morison bio je takođe na meti američkih cenzora, i to od 1995. do 2007. godine. Isto se desilo i sa njenim romanom „Solomonova pesma“.

„Rakova obratnica“ Henrija Milera, čiji je sadržaj bio sporan u vreme izlaska zbog opisivanja seksualnog apetita i prostitucije, zabranjen je 1934. godine. Bilo je potrebno punih 30 godina da roman bude vraćen u američke knjižare. A u Turskoj je zabranjen 1986. godine.

Hrišćanske zajednice širom Amerike se i dalje osećaju uvređeno zbog načina na koji je Dž. K. Rouling opisala svet magije. Zbog drskosti tog sveta. Zbog olakog prikazivanja magičnih moći, poput levitacije, kao i zbog načina na koji se prikazuje borba protiv zlih sila i prikaza ljubavi prema celom čovečanstvu.

Verovatno je ipak najpoznatiji slučaj romana Salmana Ruždija „Satanski stihovi“, koji je zabranjen 1988. godine, a u nekim zemljama je zabranjen i danas. Prvo izdanje romana prouzrokovalo je negodovanje islamske zajednice koja je roman smatrala (i smatra) uvredljivim i bogohulnim. Roman je prvo zabranjen u Indiji, pa u Velikoj Britaniji, nakon što je spaljen na protestima, a Salmanu je prećeno smrću.

U Venecueli je posedovanje ili čitanje ove knjige bilo proglašeno za krivično delo za koje je bila predviđena kazna od 15 meseci zatvora. U Japanu je prodaja engleskog izdanja ovog romana bila novčano kažnjiva, a tokom 1991. godine, japanski prevodilac ove knjige Hitoši Igaraši ubijen je ubodima nožem, dok je iste godine njegov italijanski kolega bio ozbiljno ranjen. Norveški izdavač ove knjige, Vilijam Nigard ranjen je i ozbiljno povređen 1993. godine.

Ruždi se skrivao 10 godina, nakon što ga je Ajatola Homeini u Iranu proglasio grešnim i objavio mu smrtnu presudu. Iako mi ovaj roman možemo slobodno čitati, postoje zemlje u kojima to i dalje nije moguće (Indija, Bangladeš, Sudan, Južnoafrička republika, Šri Lanka, Egipat, Kenija, Liberija, Pakistan, Katar, Senegal, Somalija, Tajland, Indonezija, Kuvajt, Malezija, Papua Nova Gvineja, Saudijska Arabija, Singapur, Tanzanija, Venecuela.)

Možda će vas iznenaditi činjenica da je i „Dnevnik Ane Frank‟ bio na listi zabranjenih dela. Naime, književni komitet države Alabame proglasio je 1983. godine „Dnevnik“, citiramo: „jako neprijatnim‟ i zabranio ga na policama školskih biblioteka.

Izgleda da antropomorfizam u književnosti nije bio prihvatljiv u Hunanu, u Kini. „Alisa u zemlji čuda‟ Luisa Kerola, apsurdna, fantastična avantura bila je zabranjena u Kini 1930. godine, zbog opisa životinja koje su imale sposobnost da govore kao ljudi jer se strahovalo da deca ne bi bila u stanju da razlikuju svoje roditelje od svojih ljubimaca.
 
Pa, upalimo svetlo i ne dozvolimo da ostanemo u mraku.


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.