Laguna - Bukmarker - Bajke su zapravo samo tvrdo kuvani krimići - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bajke su zapravo samo tvrdo kuvani krimići

U bajkama se dešavaju loše stvari. Dobrim ljudima. Lošim ljudima. Zmajevima, vešticama, princezama i siročićima. Obično se završavaju srećnim krajem – momak dobija devojku ili se devojka osveti, kraljevstvo se budi, seljake niko nije pojeo pa mogu da se vrate svojim bednim životima – ali da bi se do takvog kraja došlo, prvo je neophodno da se počini zločin. Epske izdaje, poput preljube i čedomorstva, ili neki blaži zločini. Sitne krađe, neovlašćeni ulasci na posed ili nečasno ponašanje. A tu su i neki baš egzotični zločini poput bestijalnosti ili nekrofilije.



Savremeni trileri nisu ni blizu genijalni, brutalni i bizarni u zločinima kao što su to klasične bajke. Bajke su, u stvari, nemilosrdne. Današnji trileri su, istina, u znaku moralne dvosmislenosti, ali u bajkama milost nije znamenje žanra pa se čak ni najpristojnija i najvoljenija sluškinja koja postane princeza ne ustručava da sredi svoju zlu maćehu.

Kada oduzmete sve vile i dobre gobline, magično drveće i raspevane kosti, ostaće vam mnoštvo tvrdo kuvanih krimića koji potiču direktno od Čendlera, Hajsmitove, Kristijeve ili Konelijeve, i svih onih između. Izdvojili smo nekoliko omiljenih bajki koje ovo pokazuju.

U slovenskim narodnim pričama i bajkama postoji posebno zanimljiv lik Baba Jage, a jedna od najpopularnijih u kojima se pojavljuje je „Vasilisa Prekrasna“. Kao što je to u svakoj bajci slučaj, i Vasilisa je prelepa, marljiva i predstavlja teret za svoju maćehu i polusestre. Kako bi je se rešile, šalju Vasilisu u šumu po vatru kod veštice Baba Jage. Vasilisa je toliko savršena da Baba Jaga ne može da je podnese i umesto da je pojede, šalje je kući sa lobanjom punom vatre. Kada Vasilisa preda maćehi ono što je tražila, vatra spali maćehu i polusestre zajedno sa celom kućom. Vasilisa, poput Deneris Targerijan sa svojim zmajevima, izlazi iz vatre nepovređena i na kraju se udaje za kralja.



Tu je zatim i priča o Ivici i Marici iz kolekcije braće Grim. Ova bajka sadrži sve – zlu maćehu, pohlepnu decu izgubljenu u šumi, jestivu kuću i ne baš bistru vešticu koja strada na kraju. Žene su često dobijale loše uloge u bajkama, smatrane su pasivnim, nagradama koje treba osvojiti, a one ponekad to i jesu. Ali neudate devojke, međutim, su iznenađujuće angažovane. Preživljavaju zahvaljujući svojoj dovitljivosti, a bajka o Ivici i Marici je savršen primer promišljenosti devojčica u bajkama. Dok se Ivica prežderava kako bi se nagojio za veštičinu supu, Marica uspeva da prevari vešticu da uđe u sopstvenu pećnicu u kojoj na kraju izgori. Marica je spasila brata i donela srećan kraj.

Teško je izabrati omiljenu bajku braće Grim. Jedna od najčudnijih je svakako „Guščarica“ – morbidna je i zastrašujuća i svakako nije prigodna za decu. Samosakaćenje, proročansko prolivanje krvi, obezglavljeni konji i srednjovekovni oblici mučenja nalaze se na svakom koraku tokom bajke. To je priča o princezi koja je primorana da se zameni sa svojom sobaricom pred sopstveno venčanje. Kralj je prevaren, a prava princeza čuva guske i razgovara sa glavom svog mrtvog konja koji joj na kraju otkriva prevaru koju je zamislila sobarica. Kralj odlučuje da lažnu princezu kazni tako što je golu stavi u bure puno eksera i gurne je nizbrdo. Prava princeza na kraju postaje kraljica. Ovo je prava tabloidna kriminalistička priča.

U nepalskoj legendi, Gurumapa je užasni, zubati džin koji skuplja decu koja ne slušaju svoje roditelje. U priči o Keš Čandri starca izbacuje sestra iz kuće jer ne može da prestane da se kocka. On luta Katmanduom sve dok se golubovi ne sažale na njega i ne pretvore svoja govanca u zlato. Kako su golubovi neuredna bića, zlata ima mnogo a nezasiti Keš mora da ga svog pokupi i ubeđuje Gurupamu, džina koji se baš tu zadesio, da mu pomogne da ponese sve to zlato uz obećanje da će mu se odužiti. I tako naš zavisnik od kockanja završava na džinovom tavanu i u ulozi utešitelja roditelja kojima je Gurumapa oteo decu. Njih dvojica predstavljaju savršeni spoj – Keš Čandri uživa u svom zlatu i kockanju, a Gurumapa u otimanju dece.



Samoubistvo je jedini stvaran zločin u bizarnoj bajci „Tri glave na bunaru“, ali sama priča teško da bi mogla da prođe kod današnjih roditelja. Očekivano se u njoj nalaze kralj, maćeha, pastorka i naravno sirotica koja odlazi u svet u potrazi za srećom. Starac kome ona u jednom trenutku pomogne, šalje je, u znak zahvalnosti, do izvora gde vise tri glave koje dugo niko nije umio ni očešljao. Nakon što to uradi, tri glave joj podare da bude prelepa, da ima predivan glas i da postane kraljica. Kada ode od bunara, nailazi na kralja koji je toliko očaran njome da je odmah uzima za ženu. Nakon što to čuje, maćeha šalje svoju kćerku do starca i bunara sigurna da će od nje nastati još adekvatnija kraljica. Međutim, devojka je prema starcu i trima glavama bila toliko drska da su joj darovale lepru, užasan glas i brak sa prostim obućarom. Maćeha poludi od ljubomore i na kraju se obesi. Priča se završava tako što kralj slavi smrt svoje žene i ružnoću pastorke. Ups.

U središtu neobične bajke koja potiče iz Kine nalazi se jednostavan zločin. „Kradljivac patke“ je priča o čoveku koji uradi samo to – ukrade patku od farmera. Kada se ujutru probudi, shvata da mu je po celom telu izraslo perje. Sledeće noći mu jedan glas u snu kaže će perje nestati ako sutradan vrati patku farmeru i ovaj ga nazove „prljavim lopovom“. Sutradan lopov odlazi kod farmera i pokušava da ga prevari, ali trik ne uspeva. Na kraju, očajan, otkopča košulju i pokaže farmeru perje pa poče da ga moli da ga nazove prljavim lopovom. Farmer je dobar čovek i počinje da ga grdi sve dok perje potpuno ne nestane.

Iz Diznijevog crtaća naučili smo osnovne delove priče o Pinokiju: drvena lutka, dobri otac, plava vila i Cvrčak Cvrča, laganje i bežanje od kuće, pa na kraju Pinokija proguta veliki kit. Ali u originalnoj verziji ove italijanske bajke, Pinokio je još gori nego u crtanom filmu. Naš okrutni lutak ne samo da laže, vara i podvaljuje, već i muči životinje, fizički maltretira Đepeta i pravi je kreten iako mu svi daju drugu šansu. Pinokio je pravi primer prevaranta – lažira svoju smrt, igra na kartu lutke kako bi zadobio simpatije i uživa u svim mogućim porocima – od pića preko kockanja do očijukanja sa drugim lutkama. Ukratko, Pinokio je oličenje zločina i greha. Posebno zato što se, na kraju, izvuče.

A tu su i „Snežana“ (silovanje), „Zlatokosa“ (lažno zatočeništvo), „Uspavana lepotica“ (provala), „Plavobradi“ (serijski ubica), „Crvenkapa“ (zlostavljanje životinja), „Venčanje gospođe Foks“ (kanibalizam) i „Drvo smreke“ (zlostavljanje dece) – i sve je to samo ako se držimo bajki braće Grim.

Dragi autori trilera, ako vam ikada zafali inspiracije, nema potrebe da gledate dalje od bajki na kojima smo svi odrasli. Svi zločini koje možete da zamislite su tamo – odmah pored onog „živeli su srećno do kraja života“.

Izvor: crimereads.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

prikaz romana grof monte kristo štivo za plažu zauvek  laguna knjige Prikaz romana „Grof Monte Kristo“: Štivo za plažu – zauvek!
21.05.2024.
Na plaži volim da čitam obimne, „debele“ knjige, koje su dovoljno uzbudljive da mi drže pažnju čak i uz podjednaku privlačnost suncem obasjane morske vode i uprkos vrućini koja ume da nadjača hladovin...
više
prikaz knjige dvadeset minuta luja xix demistifikacija istorije u više od 20 minuta čitanja laguna knjige Prikaz knjige „Dvadeset minuta Luja XIX“: Demistifikacija istorije u više od 20 minuta čitanja
21.05.2024.
Svako veliko otkriće otkriveno je ponovo kada o njemu dozna nova osoba – kaže Čedomir Antić na početku svoje nove knjige „Dvadeset minuta Luja XIX“, zbornika nadasve zanimljivih priča kako iz svetske ...
više
stiven erikson sa čitaocima u beogradu laguna knjige Stiven Erikson sa čitaocima u Beogradu
21.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora epske fantastike Stiven Erikson družio se 20. maja sa svojim mnogobrojnim čitaocima u knjižari Delfi SKC. Još jednom smo se uverili da su čitaoci ovog žanra pos...
više
 najnormalniji čovek na svetu u izdanju lagune laguna knjige „Najnormalniji čovek na svetu“ u izdanju Lagune
21.05.2024.
Povodom 10 godina od objavljivanja kultne knjige Ivana Tokina „Najnormalniji čovek na svetu“, Laguna donosi novo izdanje sa ekskluzivnim intervjuom u kojem autor otkriva tajne pisanja ovog nezaboravno...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.