Laguna - Bukmarker - Autorsko veče Igora Marojevića u Petrovcu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Autorsko veče Igora Marojevića u Petrovcu

U okviru programa Književna komuna, srpski pisac Igor Marojević predstavio se publici u Petrovcu. Nagrađivani i prevođeni autor više romana i zbirki priča, slobodni umjetnik koji živi na relaciji Zemun – Barselona, zahvalan i zanimljiv sagovornik, Igor Marojević je tokom večeri govorio o ključnim literarnim toposima svoje karijere. U tom smislu, njegovo petoknjižje o Beogradu i Zemunu je bilo u fokusu razgovora, posebno njegov prošlogodišnji objavljeni roman „Tuđine“. Osim ovog romana, Marojevićevo  petoknjižje čine i naslovi „Dvadeset i četiri zida“, „Parter“, „Beograđanke“  i  „Prave Beograđanke“.



Objašnjavajući nastanak zbirke priča „Beograđanke“ koje su napisane u ženskom ključu, Marojević je govorio o delikatnom i subverzivnom pristupu ženskoj psihologiji. Posebno u inovativnoj priči „Unutra“ koja na originalan način objedinjuje teme otuđenja i virtuelnog seksa. Svoju poetsku poziciju Marojević i u sledećoj knjizi, romanu „Prave Beograđanke“, vidi u kontekstu hiperrealizma kao spisateljske prakse, uveliko prošaran parodijskim i detektivskim segmentima u prozi. Istakao je da je hibridna konstrukcija žanrovskih opredjeljenja bila najzahvalniji okvir za predstavljanje jednog ličnog pogleda na svijet i savremeno srpsko društvo.

O potrebi pisca da svoja objavljena djela iznova dopunjuje u drugom izdanju, govorio je kroz temu rata u romanu „Šnit“. Navodeći primjer velikog američkog pjesnika Volta Vitmena čije je svako novo izdanje zbirke „Vlati trave“ bilo drugačije (dopunjeno i izmijenjeno), prihvatio je kao autor legitimno pravo da svoja djela smatra otvorenim.



Marojevićev roman „Tuđine“ je poslednje djelo ovog autora (...) Tema koju roman pokriva je pervertirano lično iskustvo i tranzicijske decenije, na prepoznatljivom putu od Crne Gore (konkretno Risan i Boka Kotorska) do Beograda. Završetak romana pada u vrijeme NATO bombardovanja Jugoslavije 1999 godine, na jedan neočekivan način, opštim krajem u čudnovato uređenom skloništu na Novom Beogradu.

Pri kraju razgovora, na postavljeno pitanje – Montenegro ili Karadag? – odgovor Igora Marojevića je bio – Karadag.

Izvor: sajt Narodna biblioteka Budve
Autor: Đorđe V. Gregović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
omiljena akcija knjigoljubaca 3 za 999 od 7 do 26 maja  laguna knjige Omiljena akcija knjigoljubaca: „3 za 999“ od 7. do 26. maja!
26.04.2024.
Akcija koju najviše volite i uvek željno iščekujete, jer su tamo najbolji naslovi iz naše ponude – „3 za 999“ počinje 7. i traje do 26. maja 2024. godine, u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima l...
više
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
uskoro na brodvej stiže i mjuzikl suludo bogati azijci video  laguna knjige Uskoro na Brodvej stiže i mjuzikl „Suludo bogati Azijci“ [video]
26.04.2024.
Popularni knjiško-filmski serijal se adaptira u mjuzikl na Brodveju. Džon M. Ču će biti zadužen za režiju muzičko-scenske adaptacije „Suludo bogatih Azijaca“. Za potrebe mjuzikla (u produk...
više
dženi kolgan božićna knjižara i čari škotskog duha laguna knjige Dženi Kolgan: „Božićna knjižara“ i čari škotskog duha
26.04.2024.
Škotska spisateljica Dženi Kolgan u razgovoru za Politiku otkriva čaroliju koja se krije iza njenog najnovijeg romana „Božićna knjižara“. Praznična knjiga škotske spisateljice Dženi Kolgan „Bož...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.