Laguna - Bukmarker - 25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona

Za jednu knjigu možemo reći da je snažna ako nas odmah po završetku čitanja navede da potražimo slične. Kada sam završila sa čitanjem ove fantastične knjige, poželela sam da čitam isključivo naučno štivo.



Brajson kombinuje neverovatne činjenice o svetu prirode sa zanimljivim pričama o velikim i često ekscentričnim umovima koji su otkrili njegove tajne. „Naučnički“ delovi su objašnjeni veoma jednostavnim terminima koje bi i laik poput mene mogao da razume i ima mnogo duhovitih primedbi i anegdota.

Da bismo vam probudili apetit, evo nekoliko činjenica iz knjige.

1. Sve što se može videti golim okom u našem solarnom sistemu, uključujući Sunce, planete i milijarde asteroida, čini manje od bilionitog dela svemira.

2. Svi se sećamo dijagrama našeg solarnog sistema iz škole, ali na dijagramu prave razmere, ako bi Zemlja bila veličine zrna graška, Pluton bi bio od nje udaljen milju i po.



3. Rastojanje do ivice našeg solarnog sistema je 50.000 puta veće od našeg rastojanja do Plutona.

4. Na osnovu onoga što znamo, nema apsolutno nikakve mogućnosti da će čovek ikad uspeti da napusti naš solarni sistem.

5. Isak Njutn bi se ponekad probudio ujutru i dok bi izvlačio noge iz kreveta, sedeo bi satima zaleđen zbog strujanja misli u glavi.

6. Njutnovi „Principi“ su objavljeni samo zahvaljujući Edmondu Haleju, koji ih je finansirao. Kraljevsko naučno društvo je imalo finansijskih poteškoća zbog toga što se izdanje „Istorija riba“, objavljeno godinu dana ranije, pokazalo promašajem.

7. Geolog i paleontolog Vilijam Bakland je nameravao da okusi svaku životinju na planeti.

8. Ričard Oven, koji je najpoznatiji po tome što je osmislio kovanicu „dinosaurus“, zaslužan je i za moderni koncept muzeja gde ne samo naučnici, već i obični ljudi mogu da dođu. Takođe je bio poznat i kao jedna od najzlobnijih osoba u istoriji nauke i jedina osoba koju je Darvin mrzeo. I izgledao je kao Ebenezer Skrudž iz „Božićne priče“.



9. Karl Vilhelm Šele, jedan od osnivača moderne hemije, imao je naviku da pomiriše i okusi svaki novi element ili hemikaliju koju bi otkrio, uključujući one otrovne. Nađen je mrtav u 43. godini. Ubilo ga je njegovo poslednje otkriće.

10. Ubrzo nakon objavljivanja svoje ključne studije sa formulom, Albert Ajnštajn je aplicirao za posao predavača na fakultetu i profesora u srednjoj školi i u oba slučaja je odbijen.

11. Već četrdeset godina, kompanije koje upotrebljavaju olovo finansiraju studije posledica izloženosti ljudi na olovo i zbog tog zločina još uvek ne znamo opseg štete koju je olovo nanelo Zemlji i ljudskoj vrsti.

12. Ljudi koji se nađu direktno na putu meteora neće biti ubijeni udarcem meteora. Kompresovan vazduh na putu između njih i meteora će se zagrejati do 60.000 stepeni Celzijusa, zbog čega će momentalno ispariti.



13. Geolozi Tokio nazivaju „gradom koji čeka da umre“. Knjiga je objavljena 2003, pre katastrofe u Fukušimi.

14. Prvih dana ronjenja uz pomoć pumpe i creva, ronioci su se bojali zastrašujuće pojave zvane „uvlačenje“, kada bi roniočevo celo telo bilo usisano u crevo i kacigu za ronjenje, a u odelu za ronjenje bi ostalo samo nešto kostiju i mesa. Joj.

15. Nuklearni otpad se decenijama bacao u okeane, uz pomoć hiljade plastičnih bubnjeva, koji bi ponekad bili bušeni mašinkama kako bi otpad lakše tonuo. A ja sam mislio da je Monti Berns iz „Simsonovih“ bio loš.

16. Riba od koje se prave riblji štapići je prvo bila bakalar, zatim zrakoperka, pa vrsta lososa i u poslednje vreme ponovo vrsta bakalara. Riba je sve ono što se može naći u okeanu.

17. Sluzavke su neverovatna stvorenja.


 
18. Ljudsko telo ima oko 10 miliona različitih vrsta belih krvnih zrnaca i svako ima posebnu svrhu da uništi drugačijeg neprijatelja.

19. Imamo fosilne ostatke samo za jednu na svakih 120.000 vrsta koje su živele na Zemlji.

20. Krajem Perma je preminulo preko 95 % svih životinjskih vrsta koje smo otkrili iz tog perioda pomoću fosilnih ostataka.

21. Energija meteora koji je ubio dinosauruse je iznosila 100 miliona megatona, odnosno jedna bomba veličina bombe u Hirošimi po svakom čoveku na Zemlji.

22. „Ne zanima te ništa sem pucnjave, pasa i hvatanja pacova. Bićeš sramota za sebe i za svoju porodicu.“ Reči Roberta Darvina upućene sinu Čarlsu, kada je video njegove ocene u školi.
 
23. Ironično, jedina stvar koju knjiga „O poreklu vrsta“ nije objasnila je poreklo vrsta.
 
24. Ljudsko telo sadrži 20 miliona kilometara namotane DNK.

25. Svako živo biće je detaljno razrađen prvobitni plan života. Sav život je jedno.

Nastavite da čitate!
 
Izvor: thisboysmind.wordpress.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti soba za goste  laguna knjige Primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti – „Soba za goste“
16.07.2024.
Od autorke bestselera „Nikad nismo bile ovde“ Andree Barc stiže još jedan uzbudljiv triler prepun obrta, žudnje, osvete – „Soba za goste“.   Kelin novi život u Filadelfiji preobrazio se u košma...
više
dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.