Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Vladiki Grigoriju „Kočićevo pero“ za zbirku priča „Preko praga“

Vladiki Grigoriju „Kočićevo pero“ za zbirku priča „Preko praga“ - slika 1
Zadužbina Petra Kočića saopštila je da je nagradu „Kočićevo pero“ za zimu 2017. i godišnju nagradu „Kočićeva knjiga“ za 2017. godinu dobio vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.

Žiri u sastavu Nikola Vukolić (predsednik), Miljenko Jergović i Mladen Vesković saopštio je da je prestižnu nagradu „Kočićevo pero“ osvojila zbirka priča vladike Grigorija „Preko praga“, dok je istom piscu pripala i nagrada „Kočićeva knjiga“, koju Zadužbina dodeljuje za celokupno književno stvaralaštvo.

„Zbirka ’Preko praga’, napisana lijepim kočićevskim jezikom, jeste ispovijest duše autorove koja je i duša jednog pokoljenja suočena s velikim iskušenjima krajem prošlog vijeka: samim tim i istorija nacionalna i evropska viđena iznutra, kroz ljudske i porodične sudbine“, istakao je u obrazloženju predsednik žirija književnik Nikola Vukolić. Kad je reč o vladičinom celokupnom književnom delu, Nikola Vukolić je naglasio da „danas vladika Grigorije predstavlja jedno od značajnih imena našeg književnog prostora, čije je književno stvaralaštvo jedan veliki duhovni svetionik mudrosti u najboljoj tradiciji pripovjedača kao što su Petar Kočić, Ivo Andrić, Meša Selimović i drugi.“

Nagrade „Kočićevo pero“ i „Kočićeva knjiga“ biće svečano uručene laureatu u petak, 22. decembra 2017. godine u 12 časova u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.

Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije (Durić) rođen je 1967. godine u Varešu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Srpsku pravoslavnu bogosloviju „Sveti Sava“ upisuje 1985. godine u Beogradu, a završava 1989, kada postaje student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Zamonašen je 1992. godine u manastiru Ostrog, a potom sa tadašnjim episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem (Jevtićem) odlazi u obnovljeni manastir Uspenja Presvete Bogorodice – Tvrdoš kod Trebinja. Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1994, nakon čega od 1995. do 1997. boravi na postdiplomskim studijama u Atini. Iguman manastira Tvrdoš postaje 1996, a zatim i arhimandrit 1997. godine. U tron episkopa zahumsko-hercegovačkih i primorskih uveden 1999. godine. Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu odbranio je 2014. godine doktorsku disertaciju pod naslovom „Relaciona ontologija Jovana Zizjulasa“ i time stekao zvanje doktora teologije.

Pored arhipastirskog rada, bavi se i pisanjem. Autor je knjiga „Dolazi čas i već je nastao“ (besede i razgovori, 2004), „Lazar“ (novela, 2008), „Priča o starom kralju“ (novela, 2009) i „Radost života“ (kolumne, 2010).

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac. Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa. Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke. Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog. Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen. U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija Biti sa drugim (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se „zlatna nit“ uklopi a ne tek pronađe. U knjizi Gledajmo se u oči (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča Preko praga (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman Nebeska dvorišta (2022). Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com