Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Tribina o romanu „Koža“ sa sjajnim gostima

Tribina o romanu „Koža“ sa sjajnim gostima - slika 1
Dvadeset deveta tribina Laguninog književnog kluba održaće se prvog petka u mesecu, 7. jula u 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u. Ovoga puta tema je remek-delo antiratne književnosti italijanskog pisca Kurcija Malapartea „Koža“, s pogovorom Milana Kundere.

O romanu koji je Katolička crkva stavila na spisak zabranjenih knjiga govoriće: prevodilac i književni teoretičar Tijana Tropin, književni kritičar Miroljub Stojanović i multimedijalni umetnik Nenad Racković.

Malaparteova „Koža“ je istorijska freska koja eruditski, duboko, provokativno i inspirativno promišlja Evropu 1943. Prema ovoj knjizi snimljen je i istoimeni film 1981. u režiji Lilijane Kavani sa čuvenim Marčelom Mastrojanijem u glavnoj ulozi.

Italija 1943. Epidemija kuge buknula je u Napulju istoga dana kada su jedinice savezničke vojske ušle da ga oslobode. Junak romana sarađuje sa Amerikancima kao oficir za vezu. On se brine o pukovniku Džeku Hamiltonu, „Amerikancu u najuzvišenijem smislu reči: jednom od ljudi najdostojnijih poštovanja“, koji govori francuski i citira klasike, a grozi se užasnog smrada sirotinje na ulicama grada u ruševinama, gde je „oslobođenje“ samo sinonim za očajanje. Kuga koja se iz Napulja širi malo-pomalo po celoj Italiji i celoj Evropi ne kvari telo nego dušu. Epicentar epidemije, Napulj je pretvoren u pakao degradacije. Veterani raspuštene italijanske vojske mole za rad. Prostitucija je široko rasprostranjena. Sve se svelo na borbu za puko preživljavanje – ne za slobodu, dostojanstvo, čast, za spasenje duše, nego za spas gole kože.

Roman „Koža“ iz Lagunine edicije „Amerikana“ na popustu je od 30% u svim Delfi knjižarama i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33 do 7. jula.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Kurcio Malaparte

Kurcio Malaparte

Kurcio Malaparte (čije je pravo ime Kurt Erih Sukert) rođen je 1898. u Pratu, a umro u Rimu 1957. U mladosti fašista, prvi pamflet protiv Musolinija napisao je 1929. godine, zbog koga je bio proteran iz Rima. Knjige, koje zbog cenzure nije mogao da štampa u Italiji, izlaze mu u Francuskoj, i to Tehnika državnog udara (1931), prvo delo protiv Hitlera koje se pojavilo u Evropi, i Dobričina Lenjin. Do drugog svetskog rata više puta je hapšen zbog antifašističke propagande, da bi od 1940. radio kao ratni dopisnik za Korijere dela sera i izveštavao iz Finske, Poljske, Rumunije, Rusije, Nemačke i iz NDH. Ali vlasti su ga zbog njegovih članaka ponovo uhapsile. Oslobodio ga je slom Italije 1943. Tada je dodeljen Komandi savezničkih snaga kao oficir za vezu. Roman koji će mu kasnije doneti svetsku slavu Kaputt (1944) nastao je na osnovu ratnog dnevnika i izveštaja koje je pisao za Korijere dela sera. Posle rata objavio je i svoj drugi veliki roman – Kožu (1949).  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com