Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Tajna napuštenog vrta“: Dirljiva priča o tragičnoj usamljenosti

„Tajna napuštenog vrta“: Dirljiva priča o tragičnoj usamljenosti - slika 1
Tajna napuštenog vrta“, čuveno ostvarenje romansijerke Frensis Hodžson Bernet (1849–1924) iz štampe je izašlo pre 111 godina. Sudeći po brojnim izdanjima objavljenim širom sveta, kao i rado gledanim pozorišnim adaptacijama i ekranizacijama od kojih je najnovija snimljena pre dve godine, ovaj roman svojim uzbudljivim zapletom, mističnom atmosferom, a nadasve osećanjima kojima oplemenjuje unutrašnje biće čitaoca i utehom koju mu pruža, i danas očarava nove generacije ljubitelja književnosti. Ovo delo, nedavno objavljeno u prevodu Gordane Vučićević među Laguninim Klasicima književnosti za decu, u vremenu ekranizma, instant zabave i sveopšte otuđenosti, današnje dete prevashodno čita kao dirljivu priču o tragičnoj usamljenosti i neizvesnosti, ali i načinu na koje se mogu prevazići parališući strah i očaj pred sveopštim besmislom.

Odrastajući u svetu koji je premrežen virtuelnim umesto autentičnim i prisnim emotivnim vezama, savremeno mlado biće se već na prvi pogled može prepoznati u kapricioznoj i zanemarenoj Meri Lenoks, devojčici koja se, nakon gubitka roditelja preminulih tokom epidemije kolere, iz daleke Indije seli u Englesku, zemlju za koju je vezuju samo porodično predanje i jezik. Neki od načina na koje današnji mališani pokušavaju da se izbore sa vlastitim slabostima i osećanjem krivice, kao u ogledalu, ukazaće nam se u histeričnim napadima i samovoljnim postupcima Merinog brata od tetke Kolina Krejvena, koga je samoća odvela još dalje, u hipohondriju i krajnju nemoć. Iako su okruženi blagostanjem i pažnjom posluge, maleni stanovnici sumornog zdanja usled pustare lišeni su svega onoga što je ranjivom i nežnom stvorenju od suštinske važnosti i bez čega se u njihovim dušama ne mogu razviti saosećanje, pažnja, osećanje dužnosti, ali ni vera u sebe i poverenje u druge. Nijedno od njih nije upamtilo roditeljsku ljubav niti iskusilo spokoj koji osećaju oni koji žive u skladu sa sobom i svetom oko sebe. Stoga će želja da ožive zapušteni i zaključani vrt, i saučesništvo koje će se javiti iz nastojanja da ostvare svoju tajnu zamisao, učiniti da junaci „Tajne napuštenog vrta“ dožive istinski preobražaj.

Uz dobrotu i pomoć poznanika Dikona, dečaka koji živi u skromnom, ali ljubavlju ispunjenom domu, ali i u istinskom dosluhu sa prirodom, čula i želje starmalih i bolešljivih desetogodišnjaka će se probuditi, a oni će se preporoditi i ozdraviti od sebe samih. Priroda u kojoj će provoditi čitave dane će im se sve jasnije ukazivati u raskošnim bojama, a život u pustari će glasnije zažuboriti i opojnije zamirisati. Osećanje istinske radosti i zahvalnosti bujaće u njima kao čudesno i raznoliko rastinje u lejama njihovog tajnog vrta. I oni će, pod blagotvornim dejstvom lepote, dobrote, truda i ljubavi, sve sigurnije stasavati u slobodne, samosvesne i dobre ljude.

Autor: Olivera Nedeljković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika F. H. Bernet

F. H. Bernet

Englesko-američka književnica Frensis Hodžson Bernet rođena je 1849. godine u Mančesteru u Engleskoj kao treće od petoro dece. Kada je imala tri godine, umire joj otac, dobrostojeći gvožđar, i porodica ostaje bez prihoda. Tada majka preuzima upravljanje porodičnom radnjom, a Frensis poverava na čuvanje baki, koja je devojčici često poklanjala knjige i usadila joj ljubav prema čitanju. Usled ekonomske krize prouzrokovane Američkim građanskim ratom porodica je dodatno osiromašila, zbog čega se Frensis 1865. godine sa majkom, braćom i sestrama seli u Sjedinjene Američke Države. Kako bi pomogla porodici i zaradila nešto novca, Frensis počinje da piše i objavljuje svoje priče u časopisima. U Americi upoznaje i lekara Svona Berneta, svog prvog muža sa kojim će imati dva sina. Iako je najpre pisala za odrasle, svetsku slavu će joj doneti romani za decu, kojima se okreće nakon neverovatnog uspeha prvog romana Mali lord Fontleroj. Nakon njega će uslediti njena još poznatija dela – Mala princeza i Tajna napuštenog vrta – koja su ubrzo nakon objavljivanja stekla status klasika za decu, a do danas i mnoge filmske i pozorišne adaptacije. Frensis Hodžson Bernet je preminula 1921. godine, ostavivši za sobom više od trideset proznih dela za decu i odrasle. Foto: Library of Congress

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com