Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Sudbina glumačkog poziva u današnjoj Srbiji: novi roman Gorana Markovića „Hamlet u Paviljonu br. 6“ stiže 18. juna u knjižare

Sudbina glumačkog poziva u današnjoj Srbiji: novi roman Gorana Markovića „Hamlet u Paviljonu br. 6“ stiže 18. juna u knjižare - slika 1
Novi roman „Hamlet u Paviljonu br. 6“, proslavljenog reditelja i pisca Gorana Markovića, rasvetljava sudbinu glumačkog poziva danas u Srbiji, ili radije sudbinu prvaka drame koji je negde usput u svojoj karijeri izgubio onu autentičnost i polet koji krase svakog pravog umetnika i umesto toga prepustio se alkoholu, rutini i kolotečini posuvraćene sredine u kojoj živi.

Pripremajući se za naslovnu ulogu Hamleta u čuvenoj Šekspirovoj tragediji i nastojeći da u sebi ponovo otkrije iskru umetničkog nadahnuća, glavni junak ove gorke komedije pokušaće da odgovor na staro pitanje o Hamletovom karakteru, njegovoj kolebljivosti i počecima ludila pronađe, kako u seansama sa svojim psihijatrom, tako i među stanovnicima duševne bolnice, sa kojima će, uveren da psihodrama lekovito deluje na mentalne bolesnike, belodano razotkriti da u kontaktu ta dva naočigled nespojiva sveta postoji i uzvratni uticaj…

Iznova uspešno primenjujući svoj dramaturški dar, Goran Marković autentičnim stilom i već osvedočenim pripovedačkim tehnikama, kroz nekoliko dijaloških formi i tri paralelna toka radnje – na pozorišnim probama, u ordinaciji psihijatra i u ludnici – ispisuje sopstveni paradoks o glumcu, svoj nimalo blag ali i samilostan osvrt na domaće glumište kroz koje se prelamaju mentalitet i prilike u današnjoj Srbiji.

Prema rečima Gorana Markovića, „Hamlet u Paviljonu br. 6” spaja dve naoko sasvim različite stvari, pozorište i psihoanalizu.

„U pozorištu sam rođen, proveo vek baveći se dramskom umetnošću, a za psihoanalizu sam počeo da se interesujem kao zreo čovek. Otkrio sam da se te dve delatnosti ljudskog duha i te kako prožimaju i dopunjuju pa sam se odlučio da to opišem u romanu čiji je glavni junak zreo, poznati glumac koji pokušava da reši svoje lične i stvaralačke probleme kod psihoanalitičara. Još nešto nespojivo sam pokušao da u ovoj knjizi dovedem u vezu – Šekspira, i njegovu najvažniju dramu ’Hamlet’, sa Čehovom, i njegovom divnom pripovetkom ’Paviljon br. 6’“, poručio je Marković.

Roman „Hamlet u Paviljonu br. 6“ možete pronaći od srede 18. juna u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com