Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Remek-delo Virdžinije Vulf „Gospođa Dalovej“ u prodaji od 31. jula

Remek-delo Virdžinije Vulf „Gospođa Dalovej“ u prodaji od 31. jula - slika 1
Trijumf književnog eksperimenta i prekretnica modernizma, roman čuvene književnice Virdžinije VulfGospođa Dalovej“ je pravo remek-delo. To je suptilno promišljanje o ljubavi, slobodi, mentalnoj bolesti i položaju žene u društvu.

U ovom živopisnom portretu jednog dana u životu žene pratimo misli Klarise Dalovej usmerene na završne detalje pripremе za zabavu koju organizuje te večeri u svom otmenom domu, ali i na reminiscenciju događaja iz prošlosti. Kako dan odmiče, Klarisa se sve intenzivnije priseća strastvene ljubavi iz svoje bezbrižne mladosti, vihora rata koji je prohujao mimo nje i neostvarene veze sa intrigantnom ženom. Njen unutrašnji monolog prepleten je sa pričom o veteranu Septimusu Vorenu Smitu, čije se traume i halucinacije tragično okončavaju istog dana.

Od introspektivne Klarise, preko ljubavnika koji nije preboleo njeno odbijanje, do ratnog veterana oštećene psihe, likovi i opseg ovog romana preoblikovali su naše poimanje običnog života, ali i istoriju engleske književnosti.

Virdžinija Vulf (1882 – 1941) je rođena i odrasla u privilegovanoj porodici uticajnih intelektualaca. Tokom studija na Ženskom odeljenju Kraljevskog koledža u Londonu zbližila se sa članovima Blumsberi grupe intelektualaca i umetnika, i među njima je upoznala svog supruga Leonarda Vulfa. Par je osnovao 1917. godine izdavačku kuću Hogart pres u okviru koje su objavljivali dela Sigmunda Frojda, Ketrin Mensfild i T. S. Eliota, kao i svoja. Prvi roman „Izlet na pučinu“ objavila je 1915. godine, potom roman „Noć i dan“ (1919), i zbirku pripovedaka „Ponedeljak i utorak“ (1921). Tek romanom „Jakobova soba“ (1922) njen književni izraz nagoveštava udaljavanje od tradicionalne romaneskne forme. Njen četvrti roman „Gospođa Dalovej“ (1925) kritika je dočekala sa oduševljenjem. Roman „Ka svetioniku“ (1928) doživeo je novi uspeh kod kritike zbog tehnike toka svesti. Iste godine pojavljuje se i roman „Orlando“, koji joj je doneo novi talas popularnosti. Romanom „Talasi“ (1931), koji bi se pre mogao nazvati poemom u prozi, Vulf je na izvanredan način pomerila granice narativa. Do kraja života je objavila još dva romana „Godine“ (1937) i „Između činova“ (1941), a zapaženi su bili i njeni eseji sabrani u zbirci „Obični čitalac“.

Roman „Gospođa Dalovej“ možete pronaći od srede 31. jula u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Virdžinija Vulf

Rođena u privilegovanoj porodici 25. januara 1882. godine, Virdžinija Vulf (1882 – 1941) odrasla je u privilegovanoj porodici uticajnih intelektualaca. Tokom studija na Ženskom odeljenju Kraljevskog koledža u Londonu zbližila se sa članovima Blumsberi grupe intelektualaca i umetnika, i među njima je upoznala svog supruga Leonarda Vulfa. Par je osnovao 1917. godine izdavačku kuću Hogart pres u okviru koje su objavljivaloi dela Sigmunda Frojda, Ketrin Mensfild i T. S. Eliota, kao i svoja. Prvi roman Izlet na pučinu objavila je 1915. godine, potom roman Noć i dan (1919), i zbirku pripovedaka Ponedeljak i utorak (1921). Tek romanom Jakobova soba (1922) njen književni izraz nagoveštava udaljavanje od tradicionalne romaneskne forme. Njen četvrti roman, Gospođa Dalovej (1925) kritika je dočekala sa oduševljenjem; hipnotička priča u kojoj se prepliću unutrašnji monolozi otvorila je pitanja feminizma, mentalne bolesti i homoseksualnosti. Roman Ka svetioniku (1928) doživeo je novi uspeh kod kritike zbog tehnike toka svesti. Iste godine pojavljuje se i roman Orlando, koji joj je doneo novi talas popularnosti. Romanom Talasi (1931), koji bi se pre mogao nazvati poemom u prozi, Vulf je na izvanredan način pomerila granice narativa. Do kraja života je objavila još dva romana Godine (1937) i Između činova (1941), a zapaženi su bili i njeni eseji sabrani u zbirci Obični čitalac. Izrazito osetljiva, sklona depresiji i nervnom rastrojstvu, Virdžinija Vulf je celog života patila od nervnih kriza. Bila je svesna svoje bolesti, koja je kulminirala samoubistvom 1941. godine kada se utopila u reci.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com