Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prvi put u jednoj knjizi tri novele iz emigrantskog života: „Rasulo“ Bore Ćosića od 1. avgusta u knjižarama

Prvi put u jednoj knjizi tri novele iz emigrantskog života: „Rasulo“ Bore Ćosića od 1. avgusta u knjižarama - slika 1
Prvi put su tri novele iz emigrantskog života Bore Ćosića sakupljene u jednoj knjizi – „Intervju na Ciriškom jezeru“, „Kasparov projekt“ i „Rasulo“.

O ovoj knjizi uvaženi romansijer, esejista i prevodilac Bora Ćosić kaže:

„’Rasulo’ bila je pripovest o raspadu jedne ličnosti, mentalnom, porodičnom i socijalnom, s mračnim predviđanjem da će se ovo dogoditi čitavoj jednoj zemlji i narodima u njoj. Ovo se i obistinilo, pa je tu sudbinu doživela i ta knjiga: na početku rata 1991, veći deo njenog tiraža, tamo, u Sarajevu, bio je uništen samo zato što je bio otisnut na latinici. Ovo izdanje takođe je latiničnog pisma, pa se nadam da ta sudbina neće se ponoviti.“

O Ćosićevoj knjizi „Rasulo“ piše književna kritika:

„Ko želi da sazna šta čini evropsku prozu visokog ranga treba da pokuša sa Ćosićevim knjigama“, ocenio je Karl-Markus Gaus, Neue Zürcher Zeitung.

„’Kasparov projekt’ je piščeva povest o emigraciji, duboko tužna, a istovremeno ispripovedana sa neočekivanom i nesvakidašnjom vedrinom“, pišu Kornelija Zeče i Eva Demelhuber.

„Protagonisti na ivici društva... Kako se pritom iznova pokazuje opšte u posebnom i društveno u individualnom, radi se o neodoljivoj prozi, pogotovo zato što Ćosić izbegava da deli moralne lekcije“, naveo je Roland Čehner sa Radija Deutschlandfunk Kultur.

Bora Ćosić (Zagreb, 1932) je romansijer, esejista i prevodilac. Njegove knjige prevedene su na petnaest jezika. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja, među kojima Ninove, Sterijine, Nolitove, Lajpciškog sajma knjiga za evropsko razumevanje, „Albatros“ Zadužbine Gintera Grasa i dr.

Bora Ćosić  je napisao oko 50 knjiga, kao i nekoliko pozorišnih drama, koje su sa velikim uspehom igrane u beogradskom Ateljeu 212. Za roman „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“ dobio je 1969. godine Ninovu nagradu.

Knjigu „Rasulo“ možete pronaći od petka 1. avgusta u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Bora Ćosić

Bora Ćosić

Bora Ćosić (Zagreb, 1932), romansijer, esejista i prevodilac. Sa porodicom se 1937. preselio iz Zagreba u Beograd, gde je završio srednju školu u Prvoj muškoj gimnaziji i studirao na odseku filozofije Beogradskog univerziteta. U mladosti je prevodio ruske futuriste i avangardne pesnike (Majakovski, Hlebnjikov, Šeršenjevič, Zabolocki i dr.), uređivao list Mlada kultura 1952, reviju Danas 1961–1963. i časopis Rok 1969-1970. Radio je kao dramaturg i umetnički savetnik u filmskim preduzećima „Slavija“ 1958–1959. i „Avala“ 1962–1963. Početkom 90-ih godina XX veka, s raspadom Jugoslavije, otišao je u dobrovoljno izgnanstvo i nastanio se u Berlinu. Osim romana, pripovedaka i eseja objavio je više stotina tekstova u novinama i časopisima širom Evrope, predstavljao svoje knjige na promocijama u nekoliko evropskih zemalja i učestvovao na brojnim festivalima, kongresima i simpozijumima u zemlji i inostranstvu. Svoj prvi roman Kuća lopova objavio je 1956. i do danas objavio preko pedeset knjiga – romana, eseja, pripovedaka i zbirki pesama, dnevnika, putopisa i monografija. Proslavio se zbirkom Priče o zanatima (1966) i kultnim romanom Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji (1969), koji su prevedeni na više evropskih jezika. Među najznačajnijim njegovim delima su, osim pomenutih, romani Tutori (1978), Bel tempo (1982), Doktor Krleža (1988), Intervju na Ciriškom jezeru (1988), Musilov notes (1989), Kasparov projekt (1998), Carinska deklaracija (2000), Rasulo (2001), Nulta zemlja (2002), Izgnanici (2005), Bez (2021), Bergotova udovica (2022), Ruski vrtlar (2023), Sama (2025), zbirka priča Zašto smo se borili (1972), eseji Vidljivi i nevidljivi čovek (1962), Sodoma i Gomora (1963), Mixed-media (1970), Poslovi, sumnje, snovi Miroslava Krleže (1983), Knjiga o Olji (1984), Povest o Miškinu (1991), Pogled maloumnog (1991), Dobra vladavina (1995), knjige memoarske, dnevničke i putopisne proze Dnevnik apatrida (1993), Novi stanar (1998), Starost u Berlinu (1998), Put na Aljasku (2006), Consul u Beogradu (2008), Doručak kod Majestica (2011), Kratko detinjstvo u Agramu (2011), Dnevnik 2013–2020 (2020), pesme u zbirkama Irenina soba (2002), Naočare na stolu (2007) i Razvoj kraljičinog gardiste (2015). Njegove knjige prevedene su na petnaest jezika. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja, među kojima Ninove, Sterijine, Nolitove, Lajpciškog sajma knjiga za evropsko razumevanje, „Albatros“ Zadužbine Gintera Grasa i dr. Photo: privatna arhiva

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com