Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Ti i ja smo bili par“: Par – nepar ili jedno letnje računanje ljubavi

Prikaz romana „Ti i ja smo bili par“: Par – nepar ili jedno letnje računanje ljubavi - slika 1
Ti i ja smo bili par“ nova je zbirka priča Ljubice Arsić čiji su junaci uspeli ili neuspeli parovi vođeni ljubavlju, odanošću, erosom, čežnjom, potčinjenošću i dominacijom, ali i mržnjom i osvetom u ljubavima večnim, ali i onima za noć. Ovde su „bili par“ ne samo ljubavnici već prijatelji, junaci filmova, čovek i kućni ljubimac. Posebno zanimljive su veze pisca s likom, glumca s ulogom, slikara sa modelom. Pred nama je i pravi udžbenik književne igre postupcima profesorke Arsić.

„Moja bolja polovina“, koliko puta smo to izgovorili ili čuli?

Bolja ili lošija, manje ili više dobra, ali je deo celine. Nova zbirka priča Ljubice Arsić navela me je da razmišljam o tome, o činjenici da postojimo kao celina u paru i o tome šta nas čvrsto povezuje ili odvaja.

Obični ljudi u neobičnim ulogama

Četrnaest priča podelila je u tri tematski srodne celine. Profesorka Arsić podučavala je učenike književnosti i ova knjiga je pravi udžbenik književne igre postupcima, prave umetničke minijature, a njeno široko obrazovanje među junake iz običnog života uvodi svetske i domaće književnike i umetnike.

Sasvim obični ljudi dobijaju kod autorke neobične uloge. Devojka iz naslovne priče postaje imperatorka, doduše iz podzemlja, prodavačica ljubavi postaje monahinja, pa po povratku u svetovni život načas bogatašica, a onda – darodavac. Mnogo je neočekivanih situacija i obrta.

Ovde su „bili par“ ne samo ljubavnici već prijatelji, junaci filmova, čovek i kućni ljubimac. Posebno zanimljive su veze pisca s likom, glumca s ulogom, slikara sa modelom.

Zanimljivo je da obične ljude, smeštajući u čudne okolnosti, čini neobičnim i one osobene, poznate, velikane predstavlja u sasvim običnim situacijama, o kakvim nismo verovatno ni razmišljali.

Kakvu je kafu Vida kuvala Milošu Crnjanskom

Recimo kakvu je kafu Vida eks Ružić Crnjanski kuvala Milošu, odnosno kakvu je on želeo. Kako je slikao Sava Šumanović dok je nestajalo sunce, „gasnula poslednja oblina oprljena suncem, a koža zadobija bolesno bledilo mesečine“.

„Zbunjujuće je kako među ljudima koji ni na koji način nisu povezani, niti se uopšte poznaju, postoji toliko prepoznatljivih veza, sličnih grimasa i pokreta, malih pojedinosti koje se jedva zapažaju, a po kojima se neki pamte...“

Ljubica Arsić čini ono što umeju samo pravi književni znalci, recimo da neosetno poveže par koji čini preprodavac gerovitala i druge rumunske robe na buvljaku i odane kupkinje sa vladajućim rumunskim parom i istorijskim trenutkom njihovog smaknuća.

Mali omaž našoj bivšoj državi upakovan je u Razglednice iz Hrvatske, a među njenim opčinjavajućim metaforama je i Korčula „Sumatra nekadašnjih letovanja“. Onda na red dolazi i „dvojno državljanstvo literature“ i njena junakinja Micika koja to dokazuje i činjenicu o „susedima koji se kibicuju preko plota i potvrda su očigledne istine da književnost ima i nema veze sa literaturom“.

Većinu parova spojila je spisateljica. Moj favorit je jedna koju je oživela. Pisac Franc Kafka je išao u bioskop „Plava štuka“ u Karlovoj ulici sa Maksom Brodom, a posećivali su zajedno i javnu kuću.

Suprotstavljanje zaboravljanju

Obe posete nudile su obojici pristup od običnog do sablasnog koje postaje prisno u društvu srcolomke, filmske glumice ili prodavačice tela iza spuštenih roletni“.

Ostalo je zabeleženo u dnevniku velikog književnika zašto je voleo da bude u carstvu pokretnih slika: „...pod magičnom moći prozora, sa rukom ispruženom ka njenom donjem okviru. Druga ruka može da se pridruži naslonjenoj ili da odgurne ono što smeta. Kako je dobro kad se čovek istovremeno nalazi napolju i unutra.“

Priča me je osvojila pre svega sjajnom, tananom, vešto istkanom kohezionom niti. Uverićete se u to na kraju.

„Ispisujući ove priče, pokušala sam da se suprotstavim dejstvu zaboravljanja, poželela da neke parove sačuvam pred korozijom vremena“, kaže spisateljica.

Uspela je u tome i u rađanju novih književnih parova.

Autor: Vesna Jovanović
Izvor: rts.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ljubica Arsić

Ljubica Arsić

Ljubica Arsić je rođena na Svetog Nikolu 1955. godine u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu na grupi za Jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik i bila dugogodišnja profesorka književnosti u Muzičkoj školi Mokranjac u Beogradu. Bila je članica srpske redakcije književnog časopisa Sarajevske sveske, a u 2023. godini urednica je Književnog magazina Srpkog književnog društva. Romani: Čuvari kazačke ivice, Ikona, Mango, Rajska vrata i Četiri kiše. Zbirke priča: Prst u meso, Cipele buvine boje, Barutana, Zona sumraka, Samo za zavodnice, Tigrastija od tigra, Maco, da l’ me voliš, All Inclusive. Zbirka kolumni: Pročitano sa usana. Autorka je i knjige Ljubica Arsić, u ediciji mapiranja pisaca „Jedan prema jedan“ u „Službenom glasniku“. Sastavila antologije: Na brzaka (svetska erotska priča), Frrrrr (ženska svetska erotska priča), Klinci od dva metra (priče savremenih svetskih pisaca o odrastanju), Ostrvo na dva mora (priče savremenih svetskih pisaca o moru), Divlji eros (erotska priča), Ovako je počelo (priče srpskih pisaca inspirisanih Grčkom, sa koautorom Dejanom Mihailovićem), Tanjir pun reči (priče savremenih svetskih pisaca o braku i porodici), Život je uvek u pravu (priče savremenih svetskih pisaca o lepom životu), Riba, patka, vodozemac (priče savremenih svetskih pisaca inspirisane životinjama), Kraljica Lir i njena deca (najbolje priče savremenih srpskih spisateljica), Zov daljine (panorama savremene srpske priče o putovanju sa koautorom Dejanom Mihailovićem). Nagrade: stipendija „Borislav Pekić“ i nagrada „Isidorinim stazama“ za roman Ikona, nagrade „Pro-femina“ i „Biljana Jovanović“ za priče Cipele buvine boje, nagrade „Laza Kostić“ i „Žensko pero“ te nagrada Hit libris za priče Tigrastija od tigra, Andrićeva nagrada za priče Maco, da l’ me voliš, četiri nagrade Jevrejske opštine za doprinos jevrejskoj kulturi, nagrada „Stevan Sremac“ za roman Rajska vrata. U svojim pričama i romanima smelo ispituje topose čežnje i erosa, poigravajući se s tabuima i proveravajući njihovu snagu. Knjige i priče su joj prevedene na ruski, engleski, francuski, nemački, bugarski, italijanski, ukrajinski, slovački. Eseje objavljuje po književnim časopisima i dnevnim novinama. E-mail: [email protected].

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com