Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Talasi“ Virdžinije Vulf: Senke nad morem

Prikaz romana „Talasi“ Virdžinije Vulf: Senke nad morem - slika 1
Kroz različite glasove šestoro mladih ljudi koji se, kroz događaje i vreme, kreću ka svom odrastanju, zrelosti i starosti, književnica Virdžinija Vulf u romanu „Talasi“ pokazuje kako se u rečima koje svakodnevno koristimo krije moć da se pred nama iznenada pojavi sva uzbudljivost života.

Sigurno se zapitate, slušajući ogovaranja, jadikovke nad cenama, štura prepričavanja skupih i ispraznih letovanja, da li je moguće da je ovaj svet, prepun divota, zaista nastao iz tih jalovih priča o varenju i trošenju novca. Virdžinija Vulf nam pokazuje kako našim običnim rečima koje svakodnevno koristimo stvara čudo književnosti, kako se tu krije moć da se pred našim očima iznenada pojave sva lepota i uzbudljivost čovekovog života.

U knjizi „Talasi“ različiti glasovi šestoro mladih ljudi kreću se, kroz vreme i događaje, ka svom odrastanju, zrelosti i starosti, a njihove životne mene povezane su sa prizorima iz prirode, odigravajući se na pozornici sa svetlom koje se stidljivo pojavljuje, žari, i na kraju lagano gasne. Svi ljudi imaju slične životne cikluse, ali posebnost svakog iskustva je to što daje različite boje pojedinačnom postojanju. Priče junaka „Talasa“ dotiču odrastanje, prijateljstvo i odnose među ljudima, profesionalno napredovanje, umetnost, smrt, samoubistvo. Životni put svakog lika odslikava se na nebu, moru, pri suncu, kada je svetlost jasna ili zamućena kišom i vetrom. Slike mora smenjuju se sa prizorima odrastanja mladih ljudi koji se odvajaju od zajedničkih školskih dana da bi se osamili u pojedinačnom rastu i oblikovanju.

Panteizam Vulfove je sveprožimajući i upečatljiv. Priroda je božanska i bez nje ne može da nastane niti opstane čovek. Odrastanje je put na kojem se snaga crpi iz vetra, sunca, moćnog mora sa talasima, koji su naleti energije i osećanja. Ono što preživljavamo može se opisati udarima mora, zviždukom vetra, ćurlikanjem ptica. O tome nas uče pesnici. Sve ono što se dešava spolja, događa se i u svakom od junaka. Zapravo, sazrevanje i samospoznaja odvijaju se u laganom njihanju na talasima vremena, a starenje je nagovešteno senkama i postupnim nestankom obojenog sveta. Svetlost se gasi i ustupa mesto mraku koji se polako zgušnjava dok voda oko starog čamca ne potamni. Pena je postala modra, a samo ponegde zasvetluca iskra kao biser na magličastom pesku.

Dovodeći poetičnost jezika do vrhunca, velika Virdžinija opisuje tananosti karakteristične za mladost, kada je čovek otvoren prema svemu i u sopstvenoj riznici budućnosti spreman da se bez predrasuda preda svetu, zadivljen i opčinjen, podržan velikim vremenom pred sobom sa obiljem mogućnosti. Različiti glasovi Suzane, Bernarda, Luisa, Džini, Nevila, Persivala povezuju se u glas mladosti koju uvek krasi ushićenje pred čudima života.

Zašto obavezno treba da pročitate ovu knjigu? U njoj se nalazi nešto osobeno što ne postoji u drugim knjigama. Nju ispunjavaju ljudi u lepoj odeći ali i vodena svetlost mesečevih zraka, salon sa skupocenim porcelanom ali i talasi nalik ratnicima pod turbanima. Svet je radost, uzbudljivo šarenilo slika sa blistavim mirisima i zvucima, onih iz divljine ili sa gradskih ulica. Njima se stvara identitet, posebnost svakog čoveka. Za Vulfovu je divna začuđenost pred lepotom, bilo prirode ili one umetničke, najvažniji dokaz očovečenja, potvrda da se živelo.

Žilice na glazuri porcelana, zrnca u drvetu ili vlakna u prostirci – taj mikrosvet podjednako je uzbudljiv kao drveće i nebo, sunce, koje razgolićeno motri preko talasa, prati uskomešano jabukovo lišće, nadgleda puževu kućicu sličnu katedrali ili čuva usamljenog šetača koji se odmara na steni. Roman „Talasi“ ispunjavaju blistavi pasaži, toliko upečatljivi da čitalac upornim vraćanjem ovoj knjizi želi da otkrije šta ga je snašlo, šta se to stvara pred njegovim očima.

Autor: Ljubica Arsić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 47

Podelite na društvenim mrežama:

Virdžinija Vulf

Rođena u privilegovanoj porodici 25. januara 1882. godine, Virdžinija Vulf (1882 – 1941) odrasla je u privilegovanoj porodici uticajnih intelektualaca. Tokom studija na Ženskom odeljenju Kraljevskog koledža u Londonu zbližila se sa članovima Blumsberi grupe intelektualaca i umetnika, i među njima je upoznala svog supruga Leonarda Vulfa. Par je osnovao 1917. godine izdavačku kuću Hogart pres u okviru koje su objavljivaloi dela Sigmunda Frojda, Ketrin Mensfild i T. S. Eliota, kao i svoja. Prvi roman Izlet na pučinu objavila je 1915. godine, potom roman Noć i dan (1919), i zbirku pripovedaka Ponedeljak i utorak (1921). Tek romanom Jakobova soba (1922) njen književni izraz nagoveštava udaljavanje od tradicionalne romaneskne forme. Njen četvrti roman, Gospođa Dalovej (1925) kritika je dočekala sa oduševljenjem; hipnotička priča u kojoj se prepliću unutrašnji monolozi otvorila je pitanja feminizma, mentalne bolesti i homoseksualnosti. Roman Ka svetioniku (1928) doživeo je novi uspeh kod kritike zbog tehnike toka svesti. Iste godine pojavljuje se i roman Orlando, koji joj je doneo novi talas popularnosti. Romanom Talasi (1931), koji bi se pre mogao nazvati poemom u prozi, Vulf je na izvanredan način pomerila granice narativa. Do kraja života je objavila još dva romana Godine (1937) i Između činova (1941), a zapaženi su bili i njeni eseji sabrani u zbirci Obični čitalac. Izrazito osetljiva, sklona depresiji i nervnom rastrojstvu, Virdžinija Vulf je celog života patila od nervnih kriza. Bila je svesna svoje bolesti, koja je kulminirala samoubistvom 1941. godine kada se utopila u reci.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com