Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Rat svetova“: Sve o Velsovoj viziji vanzemaljske invazije

Prikaz romana „Rat svetova“: Sve o Velsovoj viziji vanzemaljske invazije - slika 1
Volim klasičnu ekranizovanu verziju „Rata svetovaH. Dž. Velsa, a i rimejk je sjajan. Međutim, nakon čitanja originalne priče, nijedan film ne može da prikaže potpuni užas i veličinu Velsove vizije vanzemaljske invazije na njegov dragi engleski krajolik.

Originalna priča je opisana kao prva moderna priča o vanzemaljskoj invaziji i jedno je od najuticajnijih dela naučne fantastike, a zaista bi je trebalo sagledati duboko u granicama mašte. Radio-drama je bila jeziva, film je oduševio, ali nešto volšebno se odvija kada priču diktira pisana reč. Um ima slobodu da sam osmisli čudovišta, strah, užas i uništenje.

Priča je napisana iz prvog lica, što samo doprinosi košmaru tekućeg zapleta. Pridružujemo se pripovedaču dok napušta toplinu svog engleskog doma da bi video kakva se zbrka odvija na mestu gde je čudni okrugli objekat pao sa neba.

Užasnuto ćemo se trgnuti kada on prvi put ugleda vanzemaljce i uvidi njihove prave namere. A najbolje od svega je što ostajemo uz njega dok se trudi da ostane korak ispred pretećih stvorenja i njihovih mašina koje ubijaju crnim dimom i toplotnim zracima, i dok posmatra smrt i uništenje koje ostavljaju za sobom.

Drugim rečima, Vels nas protiv naše volje odvlači u prokletstvo pakla, ne dopuštajući nam da se zavalimo i opustimo ni u jednom trenutku, jer pripovedač pokušava da spasi živu glavu. Usred priče pripovedač je nekoliko dana zabarikadiran sa uspaničenim sveštenikom, dok vanzemaljci čine zlodela sa druge strane zida urušene kuće u kojoj se oni kriju. Ne mogu da se setim da sam ikada nešto čitala sa takvom zebnjom i napetošću, a zaista mnogo čitam.

Stil pisanja je izvanredan, pun živopisnih pasusa, a pripovedač postaje naš heroj jer očajnički pokušava da ostane u životu kako bi pronašao suprugu koju je ostavio na sigurnom. Vels je majstor u izgradnji napetosti i tenzije, a moćne teme straha, imperije i tamne strane čovečanstva postaju daleko očiglednije na papiru, nego u lošem, ali zabavnom filmu.

„Rat svetova“ je uznemirujući roman, baš kao što je pisac i želeo. Učinite sebi uslugu i pročitajte knjigu pre nego što pogledate film sa Tomom Kruzom. Tako je uzbudljivo kada vaš um izmišlja sam, bez pomoći režisera i specijalnih efekata, i kada vidite vanzemaljce i uništenje kroz prizmu sopstvenih strahova, nada i snova. Biće vam drago što ste to uradili.

Autor: Meri D. Džouns
Izvor: curledup.com
Prevod: Đorđe Radusin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika H. Dž. Vels

H. Dž. Vels

Herbert Džordž Vels rođen je 21. septembra 1866. u Bromliju, varošici u engleskoj provinciji Kent, kao četvrto i najmlađe dete Džozefa Velsa, profesionalnog igrača kriketa i dućandžije. Strast prema čitanju i književnosti mladi Herbert je razvio još kao dečak, kada je usled preloma noge morao da leži, a čitanjem je ispunjavao vreme. Čitanje ga je potom podstaklo i na pisanje. Kada je posao njegovog oca propao, Vels je jedno vreme radio kao pripravnik kod lokalnog trgovca tekstilom, i taj posao nikako nije voleo. Studirao je u Londonu biologiju kod slavnog Tomasa Henrija Hakslija, Darvinovog prijatelja i učenika. Pisanjem počinje da se bavi od 1893. godine, najpre kao novinar, a zatim i kao prozni pisac i društveni aktivista. Objavljivanje romana Vremenska mašina (1895) predstavlja književnu senzaciju, jer iako je siže bio zabavan, roman se obavio i društvenim i naučnim temama, od klasnih sukoba do evolucije. Zatim objavljuje romane Ostrvo doktora Moroa (1896), Nevidljivi čovek (1897) i Rat svetova (1898). Verovatno je najpoznatija činjenica u vezi sa Ratom svetova ta da je na Noć veštica 1938. Orson Vels uživo izvodio radio-dramu, svoju verziju Rata svetova, o vanzemaljcima koji su se spustili u Nju Džerzi, zbog čega je usledila nezapamćena panika među slušaocima. Vels se posle velikog uspeha naučnofantastičnih romana okreće pisanju ljubavnih romana u kojima najnovija naučna i tehnološka otkrića koristi da bi izneo svoja politička uverenja i poglede na društvo. Napisao je brojne eseje, članke i knjige iz oblasti publicistike. Radio je nekoliko godina i kao književni kritičar za Saterdej rivju, i promovisao Džejmsa Džojsa i Džozefa Konrada. Njegovi napredni stavovi i proročanska društvena kritika obeležili su njegov život, posvećen progresivnoj viziji na globalnom nivou. Predvideo je pojavu aviona, tenkova, svemirskih putovanja, nuklearnog oružja, satelitske televizije i nečega što podseća na veb. Kao međunarodno priznat intelektualac i pisac, Vels je mnogo putovao. Posetio je i Rusiju 1920. gde se sreo sa Vladimirom Lenjinom i Lavom Trockim. Desetak godina kasnije, imao je priliku da razgovara i sa Josifom Staljinom i Frenklinom Ruzveltom. Vels je bio dijabetičar i suosnivač dobrotvorne organizacije Dijabetičarske asocijacije, danas poznate kao Diabetes UK. Malo je poznata i činjenica da je smislio ime jednoj globalnoj organizaciji – Društvu naroda, koja je bila preteča Ujedinjenih nacija. Dodajmo i to da se smatra začetnikom strateških društvenih igara sa minijaturama. Četiri puta je bio nominovan za Nobelovu nagradu, ali je nije dobio. To nimalo nije uticalo na značaj njegovog dela, niti na to što je nakon smrti, 1946. ostao upamćen kao „otac naučne fantastike“. Njegove priče i dalje fasciniraju publiku, a njegovi romani se i u trećem milenijumu adaptiraju za filmsko platno.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com