Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz romana „Kraj smrti“ Liju Cisina

Prikaz romana „Kraj smrti“ Liju Cisina - slika 1
Kraj smrti“ je naslov romana koji zatvara trilogiju Besede o Zemljinoj prošlosti kineskog pisca Liju Cisina. Radnja počinje manje-više tamo gde se završila „Mračna šuma“: između Trisolarisa i Zemlje se vodi napeti hladni rat, a Luo Đi drži prst na obaraču. Kažem „manje-više“, jer se knjiga nakratko vraća u „razdoblje krize“, opisuje neuspeli projekat špijuniranja i upoznaje nas sa Čeng Sin, glavnom junakinjom ovog nastavka. Ova kratka epizoda na početku romana, u kojoj svedočimo slanju jednog ljudskog mozga Trisolarijancima, poslednji je deo slagalice koji je bio potreban Cisinu – posle knjige i po čekanja da flota stigne, konačno se čovečanstvo, od početka do kraja, suočava sa neposrednim pretnjama i trpi direktnu štetu. Izuzmemo li nekoliko početnih poglavlja ispunjenih iščekivanjem, moglo bi se reći da zbivanja u ovoj knjizi u velikoj meri podsećaju na veličanstveni prizor rušenja niza domina.

Grandiozni zaplet Cisinove priče vodi nas na putovanje kroz čitav sled epizoda raspoređenih u različite ere ljudske istorije. U nedostatku boljeg, primoran sam da upotrebim izraz „istorija“, iako se zapravo radi o istoriji budućnosti. Glavna junakinja romana je Čeng Sin jer se, zahvaljujući dugim periodima hibernacije, pojavljuje u više različitih epoha, ali istinski protagonista jeste ljudska civilizacija. Budućnost ljudskog roda dovedena je u pitanje, ljudski rod je primoran da dela, ljudski rod doživljava poraze i ljudski rod na kraju trijumfuje. Većina istorijskih epizoda su, same za sebe, veoma zanimljive male priče, a njihova serijska priroda verovatno će podsetiti čitaoca na „Problem tri tela“, iako je sada svaka epizoda izgrađena na bogatom materijalu koji obezbeđuju prethodne dve knjige.

Knjiga mi se veoma dopala na tematskom nivou. Pokriveno je mnoštvo tema i različitih naučnofantastičnih koncepata, ali ovde je pre svega reč o duboko melanholičnoj knjizi koja obrađuje temu smrti – smrti ljudi, civilizacija, univerzuma – i koja je istovremeno i preapokaliptična i postapokaliptična i intraapokaliptična. Cisinu polazi za rukom da iz sopstvenih postulata i opštih zapažanja o univerzumu izvuče zastrašujuće zaključke o sudbini sveta. Ako vam je bilo teško da svarite ideje iznete u „Mračnoj šumi“, „Kraj smrti“ će vas verovatno dokrajčiti promišljanjima o prirodi svemira i kosmičke inteligencije, kao i o fundamentalnoj beznačajnosti čovekove uloge u univerzumu.

Ako ste uživali u prethodne dve knjige, ova vas sigurno neće razočarati. U slučaju da još uvek niste pročitali nijednu, toplo vam preporučujem da počnete. Uživaćete u mračnoj, uzbudljivoj viziji galaktičkih civilizacija i budućnosti čovečanstva među zvezdama.

Autor: Frensis Bas
Izvor: francisbass.com
Prevod: Jelena Tanasković
Prikaz romana „Kraj smrti“ Liju Cisina - slika 2

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Liju Cisin

Liju Cisin

Liju Cisin (1963) je najpopularniji kineski pisac naučne fantastike. Studirao je hidrogradnju, ali je studije napustio 1988. godine da bi potom radio kao inženjer u električnoj centrali. Devet puta je osvojio nagradu Galaxy (najprestižniju kinesku književnu nagradu za naučnu fantastiku), potom Hugo nagradu 2015. za roman „Problem tri tela“ (prvi je kineski autor ovenčan ovim priznanjem), a 2017. i Locus nagradu (za treći deo trilogije „Problem tri tela“), kada je bio nominovan i za nagradu Nebula. On je prvi kineski autor koji se oprobao u sajberpank žanru romanom „Kina 2185“, objavljenom 1989. godine. Liju navodi da su na njegov rad najviše uticali Džordž Orvel i Artur Klark. Njegov najpoznatiji roman, „Problem tri tela“, adaptiran je za filmsko platno, ali je njegova projekcija odložena 2017. godine na neodređeno vreme. U junu 2019. objavljeno je da je otpočeo projekat animirane adaptacije ovog dela. Cisinova politička uverenja su prilično usaglašena sa onima koje proklamuje kineska vlada. U intervjuu za Njujorker iz 2019. godine, izjavio je da neopozivo podržava politiku kampova za reedukaciju u Sinkjangu i regulativu o natalitetu („politika jednog deteta“), ali i da se suzdržava od komentara na temu geopolitičkih pitanja u svom delu. Liju Cisin je oženjen i ima jednu ćerku. Njegova supruga i ćerka nikada ne čitaju njegova dela. Foto: © opacity from Chicago / Geek Bar Tor authors event / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com