Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana „Estoril“: Ratni roman kao posveta jednom vremenu kog više nema

Beogradska Laguna nedavno je objavila roman Dejana Tiago-StankovićaEstoril“. Malo je reći da sam oduševljena. Posle „Zamaleka“ sam znala šta da očekujem, ali nisam verovala da ću progutati roman za jedno prepodne i onda danima nastaviti da mu se vraćam.

Tiago-Stanković je napisao priču o ratu i egzilu, i ljubavi, i strahu, i preživljavanju. „Divno“ je čudna reč u kontekstu rata, tragedija i izbeglištva, ali za ovo delo apsolutno odgovarajuća.

Radnja se dešava u luksuznom hotelu u modenskom letovalištu Estoril kod Lisabona tokom Drugog svetskog rata. Hotel Palasio stecište je neobičnih gostiju – kraljeva, špijuna, pisaca, nacista, komunista, diplomata, ljudi bez zemlje, porodice ili doma. A sve mutne radnje koje se tu dešavaju nadgleda portugalska tajna policija.

Oslonivši se na dela koja je prevodio i u kojima je očigledno veoma uživao, Tiago-Stanković nam nudi svoje čitanje „Malog princa“ prošarano delima Crnjanskog, Dučića, Fleminga i mnogih drugih pisaca koje smo voleli i volimo i dalje.

Od Duška Popova, dvostrukog agenta koji je Flemingu poslužio kao inspiracija za Džejmsa Bonda, preko upravnika hotela, njegovog vozača i osoblja do Gavrijela, „malog princa“ ovog romana, dečaka koji bez roditelja dolazi u hotel i tu ostaje do kraja rata, sprijateljivši se sa kraljevima, agentima, šahovskim velemajstorom i jednim krupnim pilotom koji mu pomaže da uhvati kujicu nalik lisici koju će nazvati Fenek, „Estoril“ je ljubavno pismo klasicima svetske književnosti, zlatnom dobu Holivuda, ali najviše od svega – životu.

Istovremeno i špijunski roman i priča o odrastanju i istorijska priča, „Estoril“ je posveta jednom vremenu kog više nema i ljudima kakvi se više ne rađaju. Istovremeno duhovit, melanholičan i tragičan, roman Tiago-Stankovića je poput gledanja „Kazablanke“ i čitanja Egziperija. Očaravajući, dirljiv, naivan i oštrouman.

Svako će tu naći nešto za sebe. I uživaće u istinski dobroj i kvalitetnoj lepoj književnosti. Stoga ne čudi što je roman nagrađivan i preveden na više jezika i preporučena je lektira u školama u Portugalu. Bilo bi lepo da bude preporuka za čitanje i kod nas. Garantujem da bi bio hit među starijim školarcima. I naučio bi ih ponešto o životu, hrabrosti, snalažljivosti i kako biti pravi šmeker.

Ponekad mi je vrlo teško da preporučim kako treba i kako dolikuje knjige koje mi se dopadnu, a ovo je roman koji iz sveg srca i od srca najtoplije i najiskrenije preporučujem. Ako sam za „Zamalek“ rekla da je preporuka na kub, za „Estoril“ mislim to isto pa minimum puta dva. Uživaćete!

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejan Tiago-Stanković

Dejan Tiago-Stanković

Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom nikada nije bavio. Čim je okončao školu, iz puke radoznalosti i želje da upozna svet odselio se u inostranstvo, gde nije nameravao dugo da ostane, ali okolnosti su odlučile da bude drugačije.

„Kako da dresirate svog zmaja“ – iliti kako postati junak na teži način

Dok čekamo drugi nastavak igrane filmske adaptacije u kojoj će se sledeće godine Džeradu Batleru priključiti čuvena Kejt Blanšet u ulozi davno izgubljene junakove majke, Laguna je odlučila da nas podseti i na samu knjigu „Kako da dresirate svog zmaja“ britanske književnice Kreside Kauel, koja je pre pomenute igrane verzije na velikim ekranima ogroman uspeh doživela i kroz animirani serijal.

Pročitaj više

Prikaz romana „Druga strana“: Treća strana Alfreda Kubina

Objaviti samo jedan roman, a ostati u istoriji književnosti – to je pošlo za rukom austrijskom slikaru i piscu Alfredu Kubinu. I mada je znatno poznatiji po svom likovnom opusu, Kubinovo književno delo je skriveni dragulj fantastike, koji pleni somnabulnom atmosferom.

Pročitaj više

Prikaz romana „Hamnet“: Ženska priča o sudbini i osećanjima

Roman „Hamnet“ Megi O’Farel, inspirisan kratkim životom sina Vilijama Šekspira, na pozornicu izvodi i Agnes, dečakovu majku i suprugu slavnog engleskog pesnika i dramskog pisca, donoseći priču o nesvakidašnjoj ljubavi i tragediji koja menja život iz korena.

Pročitaj više

Delfi Kutak je pročitao: „Čast“

„Čast“ je drugi roman Elif Šafak koji čitam, a u njima mi se posebno dopada uloga žene, njihova borba, surova ali realistična. Na samom početku već iz prve rečenice otkrivamo da je sin ubio majku zbog časti.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com