Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz neposlušne „Džejn Ejr“

Prikaz neposlušne „Džejn Ejr“ - slika 1
Neke knjige su toliko poznate da deluje suvišno pisati prikaz za njih, ali uvek je lepo posmatrati klasičnu knjigu na svež način. Ovo važi i za „Džejn Ejr“, roman koji nastavlja da privlači nove generacije čitalaca, koji ga doživljavaju drugačije od onih izvornih, ali zato teme ostaju bitne, a priča pitka. Lako je pojmiti zašto popularnost „Džejn Ejr“ ne jenjava.

Glavna junakinja je razborita, principijelna žena, čije je odrastanje bilo teško, bez ljubavi i nežnosti, dok kroz roman pratimo njenu potragu za mestom gde će se skrasiti i pronaći mir.

Roditelji Džejn Ejr su preminuli kada je bila mala i poslata je da živi sa rođacima. U maniru fiktivnih maćeha, njena ujna, a i rođaci, loše se ophode prema njoj.

Mogućnost za beg od surovog života se javlja kada je pošalju u internat, gde će doživeti raznorazna iskustva, od striktne discipline u vidu školske rutine i okrutnog direktora, do uzbudljive naklonosti novostečenih prijatelja – što je za nju novitet.

Godinama nakon đačkih, a zatim i učiteljskih dana, kada pronađe sreću i svrhu, ona ipak odlučuje da upozna beli svet, te se zapošljava kao guvernanta jednoj devojčici. Tu upoznaje gospodina Ročestera. Verovatno mali broj čitalaca nije upoznat sa ljubavnom pričom između Džejn i gospodina Ročestera, koja je postala integralni deo popularne kulture, muzike, filma i književnosti, i premda pred kraj knjige sledi šok koji mnoge neće iznenaditi, ipak ne želim ništa dalje da otkrivam.

Vrlo je zanimljivo čitati knjigu koja je napisana tako davno, ali čija junakinja uopšte nije poslušna, kakvim su žene uglavnom prikazivane u književnosti jer je u to vreme bilo društveno prihvatljivo. Međutim, neki delovi knjige možda neće leći savremenim feministkinjama, naročito Džejnino snažno uverenje o važnosti ženske skromnosti, kao i neki postupci gospodina Ročestera.

Cenim što priča naglašava Džejnino unutrašnje biće, umesto njenog spoljašnjeg izgleda – jer je postojala (i postoji) tendencija pisaca da stvore prelepe ženske likove, često kao moralnu lekciju ženama. Umesto toga, Džejnin izgled nije pokretačka snaga knjige; to su njena marljivost, dobrota i osećaj za pravdu.

„Džejn Ejr“ ipak naposletku ostaje opčinjavajuća knjiga o ljubavi i nadi, o mladoj ženi koja se izborila sa teškoćama kako bi pronašla svoje mesto u svetu. Roman je dovoljno primamljiv i dirljiv za savremene čitaoce koji moraju da istraju u pronalaženju jezičkog ritma, koji na početku može da bude težak.

Šarlota Bronte pokazuje nežnu iskrenost, ali i čvrstu odlučnost i osećaj moralnosti kome je teško odoleti. Nema sumnje da upravo zato „Džejn Ejr“ istrajava kao jedan od najvoljenijih klasika.

Autor: Fler Morison
Izvor: readability.com.au
Prevod: Đorđe Radusin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Šarlota Bronte

Šarlota Bronte

Šarlota Bronte (1816–1855) rođena je u selu Torntonu u zapadnom Jorkširu u Engleskoj. Otac Patrik Bronte bio je poreklom Irac. Završio je klasične nauke na Univerzitetu u Kejmbridžu, a zatim je 1807. godine proizveden u sveštenika anglikanske crkve. Majka je umrla kada je Šarloti bilo pet godina. Šarlota, njene četiri sestre i brat nastavili su da žive sa ocem i veoma religioznom tetkom i vaspitavani su u duhu anglikanstva. Ubrzo su četiri starije sestre, Šarlota, Emili, Elizabet i Marija poslate u školu za žensku decu sveštenika Kauen bridž, u kojoj dve sestre Elizabet i Marija umiru od tuberkuloze. Šarlota i Emili se nakon toga vraćaju kući. Narednih nekoliko godina o njihovom obrazovanju stara se otac. Kada je Šarloti bilo četrnaest godina, upisuje se u školu Rou hed. Posle svega godinu dana Šarlota se vraća kući kako bi podučavala sestre Emili i En. Pet godina kasnije, 1835. godine Šarlota se vraća u školu Rou hed, u kojoj radi kao nastavnica do 1838. godine. Posle iskustva u školi neko nekoliko godina radi kao guvernanta, da bi se ponovo vratila kući u Havort. Godine 1842. sa sesetrom Emili putuje u Brisel, gde drži časove engleskog jezika, dok Emili predaje muziku. Već posle nekoliko meseci sestre su prinuđene da se vrate u Englesku zbog smrti tetke. Međutim, Šarlota se vraća u Brisel 1843. godine i tu provodi još godinu dana baveći se raznim poslovima podučavanja. Šarlota je svoj briselski period opisala u romanima Vilet i Profesor. Mada je roman Profesor napisan i ponuđen izdavačima pre ostalih, objavljen je tek posthumno. Profesionalni kniževni život Šarlota Bronte započela je objavljivanjem poezije. Pisala je duge narativne pesme i dramske monologe u skladu sa vladajućim poetskim manirom svog vremena. U maju 1846. godine zajedno sa sestrama Emili i En o sopstvenom trošku izdala je zbirku poezije. Knjiga, međutim, nije imala uspeha. Štampana je pod pseudonimima Kurer, Elis i Ekton Bel, koji su označavali imena sestara Šarlote, Emili i En. Već sledeće godine Šarlota, a zatim i njene sestre objavljuju debitantske romane. Najpre Šarlota Džejn Ejr, a zatim i Emili Orkanske visove, pa onda i En Agnes Grej. Njihovi romani spadaju danas u najpoznatija dela viktorijanske i svetske književnosti. Prvi objavljeni roman doneo je Šarloti Bronte veliku popularnost i ona nastavlja da piše romane. Pisanje romana Širli prekinuo je niz tragičnih događaja u porodici Bronte – umire brat i obe sestre, ali Šarlota ipak završava roman i objavljuje ga u maju 1849. Godine 1853. izlazi poslednji od romana koji su objavljeni za Šarlotinog života Vilet. Romani su hvaljeni od viktorijanske kritike zbog pronicljivih zapažanja i refleksija o društvu, a često i osporavani zbog neumornog traganja za načinima izražavanja ženskog glasa i iskustva sveta. Ipak, nijedan nije doživeo uspeh Džejn Ejr. Roman Profesor objavljen je nakon Šarlotine smrti (1857). Šarlota Bronte udala se u leto 1954. godine za sveštenika Artura Bela Nikolsa. Umrla je nekoliko meseci kasnije u toku prve trudnoće, u martu 1855. godine. – Aleksandra V. Jovanović

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com