Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz knjige „Put u Indiju“

Prikaz knjige „Put u Indiju“ - slika 1
Knjiga „Put u Indiju“ E. M. Forstera nastala je u periodu kada je kraj britanskog kolonijalnog prisustva u Indiji bio prilično realna mogućnost. Ovaj roman se sada u Engleskoj književnosti predstavlja kao velika kritika tog kolonijalnog prisustva. Međutim, roman takođe prikazuje kako prijateljstva pokušavaju da prevaziđu (iako često ne uspevaju) taj ogroman jaz između engleskih kolonizatora i potlačenih Indijaca.

Pisan kao savršena kombinacija realističnog i prepoznatljivog pejzaža i mističnog tona, „Put u Indiju“ prikazuje autora kao odličnog stilistu, dobrog posmatrača i oštrog sudiju ljudskog karaktera.

Rezime

Indijski doktor je optužen da je pratio Engleskinju u pećinu i pokušao da je siluje. Doktor Aziz (optuženi) je poštovani član muslimanske zajednice u Indiji. Njegov odnos sa britanskom administracijom je, poput drugih ljudi iz njegove klase, na neki način, ambivalentan. Većinu Britanca smatra neverovatno nepristojnim, tako da je iznenađen i počastvovan kada Engleskinja, gospođa Mur pokuša da se sprijatelji sa njim.

Sprijateljuje se i sa Fildingom, jedinim Englezom koji pokušava da mu pomogne – nakon optužbi. Uprkos Fildingovoj pomoći, Aziz neprestano brine da će ga ovaj nekako izdati. Njih dvojica se razdvajaju i susreću mnogo godina kasnije.

Greške kolonizacije

„Put u Indiju“ je upečatljiv prikaz engleskog lošeg upravljanja Indijom, kao i optužba protiv brojnih rasističkih stavova engleske administracije. Roman istražuje brojne dobre i pogrešne odluke Imperije – način na koji je engleska administracija tlačila indijske urođenike.

Sem Fildinga, niko od Engleza ne veruje u Azizovu nevinost. Komandant policije smatra da je kod Indijaca kriminal urođen. Deluje kao da nema sumnje da će Aziza proglasiti krivim, jer reč Engleskinje ima veću težinu od reči Indijca.

Sem zabrinutosti zbog britanske kolonizacije, Forstera više brine dobra i loša strana ljudske interakcije. „Put u Indiju“ govori o prijateljstvu. Prijateljstvu između Aziza i njegove engleske prijateljice, gospođe Mur, počinje u gotovo mističnim okolnostima. Upoznaju se u džamiji dok se dan bliži kraju i otkrivaju nešto što ih povezuje.

Takva prijateljstva ne mogu da opstanu pod toplotom indijskog sunca – kao ni pod pokrovitljestvom Britanske imperije. Forster nas uvlači u umove likova stilom toka svesti. Počinjemo da razumemo propušteno značenje, neuspeh povezivanja. Konačno, počinjemo da primećujemo kako se ovi likovi drže razdvojenim.

„Put u Indiju“ je vrhunski napisan i vrhunski tužan roman. Emotivan prikaz međuljudskih odnosa i uvid o upravljanju imperijom. A ipak je priča o bespomoćnosti i otuđivanju. Prijateljstva i pokušaji da se ljudi povežu nailaze na poraz.

Izvor: thoughtco.com
Prevod: Miloš Vulikić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika E. M. Forster

E. M. Forster

Edvard Morgan Forster (1879–1970) rođen je u Londonu. Pošto je 1901. diplomirao na Kembridžu, živeo je u inostranstvu, putovao po Grčkoj, Italiji, Egiptu i Indiji, koju je prvi put posetio 1912. godine. Posle Prvog svetskog rata, vratio se u Englesku i posvetio pisanju i predavanju. Napisao je romane Where Angels Fear to Tread (1905), The Longest Journey (1907), Soba s pogledom (1908), Howards End (1910) i Moris (1914). Za vreme Prvog svetskog rata, radio je dobrovoljno za Crveni krst u Egiptu, gde je iskusio nadmen stav Britanaca prema kolonijanizovanim narodima, stav koji je rezultirao samo eksploatatorstvom i uništenjem duha i dostojanstva domaćeg stanovništva. Po završetku drugog putovanja u Indiju, ove ideje su se u njemu iskristalisale i omogućile mu da privede kraju remek-delo na ovu temu, Put u Indiju. Nakon tog romana Forster je prestao da prikuplja ideje i materijal za pisanje. Kada bi ga prijatelji pitali zašto ne radi ni na čemu, on bi odgovarao da nema ništa više da kaže. Osećao je da su se svet i Engleska toliko promenili da on više nije umeo da ih pojmi. Ali Forsterov glas nije zaćutao. Naprotiv, okrenuo se esejima, člancima i drugim kraćim formama (radio-prenosima, kritikama, govorima), koje su nesumljivo uticale na veći broj ljudi nego romani. Godine 1927. Forster se pridružio PEN-u i postao veoma aktivan u toj organizaciji tokom sledećih nekoliko decenija, boreći se za ideju da je kreativni impuls postojao pre nego što je izmišljena nacionalnost... i da će nastaviti da postoji kada taj sumnjivi izum nestane.“ Šezdesetih godina dvadesetog veka Put u Indiju, Soba s pogledom, Where Angels Fear to Tread i Howards End uspešno su adaptirani za pozornicu. Tokom osamdesetih, filmske verzije Puta u Indiju i Sobe s pogledom doživele su slavu i naišle na sjajne kritike, a kasnije su filmovani i romani Where Angels Fear to Tread, Howards End i Moris (posle Forsterove smrti). Foto: Joop van Bilsen (ANEFO)

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com