Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz knjige „Fotelja na Seni“ Amina Malufa

Amin Maluf, jedan od, neosporno, najboljih savremenih pisaca koji pišu na francuskom jeziku (iako mu nije maternji) i prvi Arapin (rođen je u Libanu u katoličkoj porodici) kome je pripala čast da bude izabran u najelitniju instituciju frankofonskog sveta – Francusku akademiju, napisao je knjigu o svojim prethodnicima u fotelji 29, naslovljenu „Fotelja na Seni“.
Prikaz knjige „Fotelja na Seni“ Amina Malufa - slika 1
Uvod ove knjige, čudnog naslova i još neobičnijeg sadržaja, Maluf je započeo rečenicom koja glasi: „Ova mala knjiga rođena je iz griže savesti“. To priznanje objašnjava time što je, prema ritualu Akakdemije, bio obavezan da pristupnu besedu izgovorenu prilikom ulaska u dom „besmrtnih“, 2011. godine, posveti svom neposrednom prethodniku, velikom antropologu Klodu Levi Štrosu. Iz svog govora je morao da izostavi čak i pasus posvećen istoričaru Žozefu Mišou, jednom od 18 prethodnika u fotelji 29 čija mu je „Istorija krstaških ratova“ bila osnova za debitantsku knjigu „Krstaški ratovi u očima Arapa“.

Pošto je otkrio da su mnogi među 18 akademika koji su sedeli u fotelji 29, uključujući Mišoa, danas zaboravljeni, osetio je grižu savesti prema svima za koje ga je vezivalo „moralno srodsdvo“ i odlučio da im posveti podjednaku pažnju. Tako je nastala ova dragocena, zanimljiva i veoma informativna knjiga.

Talentom, koji mu je i doneo najuglednije priznanje, Francuska akademija od osnivanja 1634. ima samo 40 fotelja i tek kada neko od akademika umre na njegovo mesto može biti izabran novi član, Maluf je kroz 18 poglavlja proputovao kroz živote isto toliko svojih prethodnika, i tako prošetao kroz četiri veka francuske istorije. Veštinom koja mu je svojstvena Maluf je suvoparne istorijske činjenice ukrasio anegdotama, malo poznatim dogodovštinama iz života svojih „junaka“, potresnim sudbinama, pikantnim citatima iz njihove korespondencije, ljubavnim aferama, tako da je čitanje ove knjige izuzetno zadovoljstvo.

To su prepoznali i verni čitaoci Malufovih knjiga, bilo da je reč o romanima ili esejima, i „Fotelja na Seni“ se već našla u samom vrhu liste najtraženijih publicističkih-dokumentarističkih knjiga koje je Laguna objavila u poslednje vreme.  
Pisac, čije je sve knjige Laguna objavila, a to znači četiri knjige eseja i sedam romana, piše na izvrsnom francuskom jeziku koji na srpski odlično prevodi Vesna Cakeljić i tako srpski čitaoci imaju sreću da mogu u potpunosti uživati u majstorstvu pisca kome je „Fotelja na Seni“ prvo delo u kome se ne trudi da Zapadu približi arapsku kulturu.

Portreti osamnaestorice „besmrtnika“, koji su u sledu sedeli u fotelji 29 još od vladavine Luja XIII i kardinala Rišeljea, zajedno čine ono što Maluf zove „delimično izmišljeni rodoslov“, a slikani su s toliko topline i razumevanja za njihove ljudske slabosti da postaju gotovo bliski i dragi i onima koji nisu za njih ranije ni čuli. Tako je prvi Arapin među „besmrtnicima“ podigao spomenik „Društvu pod Kupolom“, kako od milja naziva Francusku akademiju koja blista na obali Sene. 

Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik

Autor: Amin Maluf

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u porodici melkitske hrišćanske manjine u Libanu. Studirao je sociologiju i ekonomiju, bio je u svojoj zemlji novinar i ratni reporter, a 1977. emigrirao je s porodicom u Pariz ne želeći da učestvuje u libanskom građanskom ratu. Nastavio je neko vreme da se bavi novinarskim poslom da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na izvrsnom francuskom, koji mu nije maternji jezik. Dobar deo godine provodi u stvaralačkoj izolaciji u svojoj kući na ostrvu Re, na Atlantiku. Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom Krstaški ratovi u očima Arapa (1983), koji su ponovili romani: Leon Afrikanac (1986), Samarkand (1988), Vrtovi svetlosti (1991), Prvi vek posle Beatrise (1992), Baldasarovo putešestvije (2000), Dezorijentisani (2012), a naročito slavni esej Ubilački identiteti (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga Porekla (2004) i Fotelja na Seni (2016), kao i operskih libreta Ljubav izdaleka (2001), Adrijana Mater (2004) i drugih. Za roman Taniosova stena (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler Levantski đerdan (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine. Dobio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej Poremećenost sveta (2009) nagradu „Knjiga i prava čoveka“, za Brodolom civilizacija (2019) nagradu „Danas“ itd. Najveće priznanje doživeo je izborom u Francusku akademiju 2011. godine, među „40 besmrtnika“, gde je nasledio fotelju Kloda Levi-Strosa. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com