Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz knjige „Aleksandar Veliki: Njegov život i tajanstvena smrt“

Prikaz knjige „Aleksandar Veliki: Njegov život i tajanstvena smrt“ - slika 1
Entoni Everit nam prikazuje Aleksandrovu (356-323. p.n.e.) genijalnost u biografiji koja se čita lako kao roman.

Da bi prikazao potpunu sliku o ovoj fascinantnoj ličnosti, autor vešto prepliće komentare njegovih prijatelja i neprijatelja, uključujući Demostena i Aristotela. Aleksandar se uputio u osvajanje nemogućeg, bilo da je trebalo pregaziti reku ili povesti vojsku ka indijskom „rečnom okeanu“ da bi video „ivicu sveta“. Uz snažan uticaj majke Olimpije i oca Filipa, koji je promenio ravnotežu moći u istočnom Mediteranu, Aleksandar je stekao klasično grčko obrazovanje i moć da osvoji svet. Filip nije bio okrutan, ali je svakako bio beskompromisan kada je postao vođa cele Grčke, pokazavši kako samoupravljanje pokorenih naroda može smanjiti troškove. Nakon Filipovog ubistva (za koje je bilo mnogo osumnjičenih), zadatak osvajanja Persije pao je na Aleksandra. Nasledio je veliku, disciplinovanu vojsku, bogatu imperiju i Filipovu vojnu veštinu, što mu je pomagalo da guši pobune. Nije imao ličnih ambicija, već ga je privlačila opasnost; njegova odvažnost se graničila sa ludačkom hrabrošću; bio je odan prijatelj i poštovao je neprijatelje. Aleksandrovi vrhunski inženjeri, artiljerija i opsadne sprave, uz ogromnu dozu sreće, pomogli su mu da porazi Persiju u više navrata. Potukao je Persijance u bici na Graniku, čime je postao gospodar Male Azije. Darije III je uspeo da pobegne, i to ne jednom, već dvaput, čime je vodio Aleksandra dublje u nepoznatu teritoriju. Došavši u Indiju, Aleksandar je pokazivao poštovanje prema različitim kulturama i odbacivao je rasizam, ali je viteštvo zamenio svirepošću. Masakriranje stanovništva i potpuno uništenje Tebe, Tira i Persepolisa bili su slučajevi okrutne nužnosti pre nego bespotrebna svirepost. Slavlja su se nekad pretvarala u pijane rasprave, a poštovanje njegovih ljudi se pretvaralo u strah dok su čeznuli za povratkom kući. Everitu je na raspolaganju bogat korpus anegdota i istorija duga dva milenijuma, i on ih besprekorno prikazuje i interpretira.

Zbog gotovo nenadmašnog prikaza ovog perioda i Aleksandra Velikog, ova priča će se dopasti svima.

Izvor: kirkusreviews.com
Prevod: Borivoje Dožudić

Podelite na društvenim mrežama:

Entoni Everit

Entoni Everit je bivši gostujući profesor vizuelnih i izvođačkih umetnosti na Univerzitetu Notingem Trent. Pisao je mnogo o evropskoj kulturi i autor je knjiga Ciceron, Avgust, Hadrijan i trijumf Rima, Uspon Rima i Uspon Atine. Bio je generalni sekretar Saveta za kulturu Velike Britanije. Everit živi u blizini Kolčestera, engleskog prvog zabeleženog grada koji su osnovali Rimljani.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com