Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Prikaz Borhesovih „Maštarija“: Revolucionar moderne književnosti

Prikaz Borhesovih „Maštarija“: Revolucionar moderne književnosti - slika 1
Njegove kratke priče donele su svežinu u književnost i promenile je zauvek. On je pisac čiju bar jednu knjigu morate da pročitate.

Pišući jasnim jezikom koji je obogaćen detektivskim pričama, šahovskim figurama, ogledalima… Horhe Luis Borhes uvlači nas u lavirint svoje beskonačne mašte. Kada otkrijete njegovu fantastičnu književnost, kao da ste napravili svoj prvi korak u životu.

Pisac koji je stvarao oslanjajući se na čulo dodira, mirisa, ukusa, sluha, jer je od rođenja bio kratkovid, rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. godine. Značajno je promenio tok književnosti prošlog veka, ne samo svojim delima već i poezijom, književnom kritikom i prevodima. Osnovno obrazovanje stekao je od roditelja i porodice španskog, portugalskog i engleskog porekla. Kako je od rođenja bio kratkovid, baka, inače Engleskinja, čitala mu je i uvodila ga u svet mašte koju samo književnost ume da pruži. Baka mu je čitala engleske klasike.

U najranijejem detinjstvu počinje formiranje Horhea Luisa Borhesa kao intelektualca. Sa devet godina preveo je „Srećnog princaOskara Vajlda na španski. Godine 1914. se sa porodicom seli u Pariz kako bi učio jezik i pripremio maturu. Tokom ratnih godina živeo je u Švajcarskoj, ali se 1921. vratio u Argentinu a, dve godine kasnije, vratio na Evropski kontinent i započeo karijeru pisca. Te 1923. objavljena mu je prva zbirka pesama „Vrućina Buenos Ajresa“. Prva zbirka kratkih priča „Vrt razgranatih staza“ izlazi 1941. Priča „Čekanje“ je Borhesovo najpoznatije delo, dok je najduži prozni tekst „Kongres“. Čitavog života pisao je poeziju. Voleo je matematiku, teologiju i mitologiju. Iako nije dobio Nobelovu nagradu za književnost, svojim delima promenio je književnost 20. veka i ušao u legendu.

Upravo su sva njegova interesovanja, i uticaji, najbolje prikazani u delu „Maštarije“, originalnoj knjizi koja je sve promenila. Strani izdavači su mu 1961. godine dodelili nagradu „Formentor“ što ga je vrtoglavom brzinom vinulo među zvezde svetske književnosti.

Maštarije“ je napisao 1944. godine i upravo je ova knjiga prva Borhesova knjiga prevedena i objavljena na srpskom jeziku 1963. Urednik izdanja bio je Vasko Popa. Borhes je bio revolucionar moderne književnosti. Danilo Kiš je posle objavljivanja „Maštarija“ rekao da se književnost kod nas deli na vreme pre Borhesa i posle njega. Svojim delima ostavio je veliki trag.

Ako treba da pročitate samo jedno delo Borhesa, onda neka to budu „Maštarije“, kao obavezno štivo moderne književnosti. Od prvog objavljivanja na srpskom „Maštarije“ su imale mnoga reizdanja, a knjigu koja je pred vama preveo je Aleksandar Grujičić. U ovoj zbirci su neke od najznačajnijih Borhesovih priča. Borhesov tekst ostavlja veliko duhovno bogatstvo, otvara mnoge nivoe i mogućnost maštarija.

U ovoj knjizi nalaze se motivi lavirinta, ezoterije, tajnih društava, ogledala… upoznaćete opasne tipove iz predgrađa, plaćene ubice, ali i gaučose.

Tu je i motiv beskrajne biblioteke koja svojom savršenom pravilnošću ima odraz u svemiru. Ove priče su fantastične, ali i detektivske. Erudita kojeg je krasila magičnost vremena, Borhes je u „Maštarijama“ to najbolje izrazio svojim pisanjem. Ova knjiga koja ima dva prologa će vas zabaviti, ali i naterati da razmislite, da se uključite, da postanete aktivan stvaralac u razumevanju svake priče ovog dela. A priče su: Kružne ruševine, Lutrija u Vavilonu, Vavilonska biblioteka, Vrt sa stazama koje se račvaju, Tajanstveno čudo, Jug

Završićemo rečima Milana Vlajčića: „Lavirinti (savršenih geometrijskih oblika unedogled), tajanstvene kutije (sa duplim dnom), beskrajna biblioteka (sa knjigama uvek istog formata), ogledala (sa odbleskom umnoženih ogledala unaokolo), misteriozna ubistva na stazama koje se račvaju, zamenjeni identiteti, opšta istorija beščašća (sve satkano od čestica postojećeg sveta i izmišljenih dokumenata)… Dodajmo svemu tome arhetipove minulog sveta i predskazanja uvijena u drevne legende… To su samo naznake fantazijskog sveta koji čeka čitaoca koji kroči u knjige velikog argentinskog pisca Horhea Luisa Borhesa. Rekosmo argentinskog, a njegovi porodični geni pripadaju i engleskom, pa i portugalskom stablu.“

„Maštarije“ su knjiga koja se našla na listi 100 najznačajnijih knjiga svih vremena.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Bookmate žurnal

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Horhe Luis Borhes

Horhe Luis Borhes

Horhe Luis Borhes rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. Sa devet godina preveo je Srećnog princa Oskara Vajlda. Njegova porodica se seli u Pariz 1914, da bi kasnije prešla u Ženevu u kojoj je Borhes naučio francuski. Pripremajući maturu interesuje se za velike pisce XIX veka i filozofiju; otkriva jevrejski misticizam posredstvom romana Golem G. Mejrinka. Na putu za Argentinu (1919) njegova se porodica zaustavlja u Španiji, u kojoj će Borhes pisati i kretati se u krugovima ultraističke avangarde. Po povratku u Argentinu (1921) učestvuje u pokretanju časopisa (Prizma, Proa), sa nekoliko mladih pisaca koji su se okupljali oko M. Fernadesa. Putovanjem u Evropu 1923. otpočinje period bogate spisateljske aktivnosti. Godine 1927. vid počinje da mu slabi, da bi potpuno oslepeo krajem pedesetih godina. Posle očeve smrti (1938), radio je u biblioteci punih devet godina. Zbog suprotstavljanja Peronovoj diktaturi bio je neprestano pod policijskom prismotrom. Posle Peronovog pada (1955), postaje direktor Nacionalne biblioteke, a potom profesor književnosti na Univerztitetu u Buneos Ajresu. Dobio je sa Beketom nagradu Formentor (1961), što mu je otvorilo vrata zapadnog sveta. Od tada počinje svoja putovanja u Ameriku i Evropu na kojima drži predavanja. Nagradu Servantes uručuju mu u Madridu 1980. godine. Umire u Ženevi 14. juna 1986. Ostao je zapamćen po svojim zbirkama priča, kao što su: Univerzalna istorija beščašća (1935), Maštarije (1944), Alef (1949), Brodijev izveštaj (1970) i Knjiga od peska (1975). Foto: Nancy Crampton

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com