Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljena knjiga o Ružici Sokić „Moja gluma“

U ponedeljak, 14. decembra u Gornjem foajeu Ateljea 212 održana je promocija knjige „Moja gluma“ u kojoj je dat posthumni portret Ružice Sokić na osnovu intervjua i ponekog teksta kritičara.
Predstavljena knjiga o Ružici Sokić „Moja gluma“ - slika 1
O knjizi, u kojoj Ružica Sokić govori o glumi u pozorištu, na filmu, televiziji, o svojim ulogama, govorili su dr Vesna Krčmar, jedan od priređivača knjige, i novinar Milan Vlajčić.

Skup održan na rođendan Ružice Sokić u pozorištu u kojem je bila od početka karijere do penzije otvorio je aktuelni upravnik „Ateljea 212“, poznati glumac Branimir Brstina, koji je sa mnogo topline govorio o svojoj koleginici podsetivši sve na njenu potpunu posvećenost glumi.

Ružica Sokić (1934–2013) još kao devojčica počela je da glumi u Dečjoj radio-dramskoj grupi Radio Beograda, da bi 1958. diplomirala na Akademiji za pozorišnu umetnost.

„Bila je među prvim stalnim glumcima Ateljea 212 koji su ga stvarali, a za to vreme je odigrala 60 uloga u teatru i 40 na filmu kao i u velikom broju TV drama“, istakao je Brstina.

Dr Vesna Krčmar je navela da su ona i Zoran T. Jovanović knjigu sklopili pomoću 250 intervjua i velikog broja novinskih isečaka. „Razgovori sa novinarima često su se pretvarali u dijalog sa sobom jer se preispitivala, a sebi i sagovorniku otkirvala mnoge faze svoga života“, rekla je Vesna Krčmar.

„Moja gluma“ je prema rečima Vesne Krčmar, slojevita priča o glumi, a uz to i promišljanje o glumi, poetici filma, pozorišta, ali i o događajima u bivšoj zemlji, karakterima i postupcima kolega iz pozorišnog i filmskog sveta. Knjiga koju upotpunjuje biografija radova, registar predstava i uloga, izvodi iz kritike i mnoštvo fotografija delo je iskrene ljubavi njenih prijatelja koji su želeli da sačuvaju sećanja na umetnost Ružice Sokić.

Priređivači su knjigu „Moja gluma“ nazvali dragocenim vodičem kroz istoriju srpskog glumišta i uzbudljivo pozorišno štivo koje „zaviruje“ iza scene oslikavajući glumačke svetove do kojih oko gledaoca ne može da dopre.

Milan Vlajčić je ispričao anegdotu kako mu se pre pet godina obratila telefonom Ružica Sokić i zatražila da govori o svojoj knjizi „Strast za letenjem“ koju je objavila Laguna. Čitajući novu knjigu nastalu na osnovu njenih priča novinarima i upoređujući je sa knjigom koju je sama napisala otkrio je da se podudaraju što je dokaz da je duboko verovala u svoje stavove kada je u pitanju poziv kome je bila potpuno posvećena. Vlajčić je podsetio da je ona imala „svog“ pisca –Aleksandra Acu Popovića, poput najvećih glumica na svetu jer je neke drame pisao baš za nju.  Njega je dirnulo sa koliko poštovanja je govorila o svojim kolegama i preporučio je svim mladim glumcima da pročitaju ovu knjigu.

Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice prijateljima i poštovaocima Ružice Sokić koji svojim prilozima pomažu Fondaciji koja razvija osnovna načela ljudske solidarnosti, humanosti i plemenitosti. Među dobitnicima je i direktor Lagune Dejan Papić.

Glumica Nada Šargin prva je dobitnica nagrade „Ružica Sokić“ koju je ustanovila Fondacija koja nosi ime naše proslavljene glumice.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ružica Sokić

Ružica Sokić

Rođena je 1934. u Beogradu. Još kao devojčica učestvuje u Dečjoj radio-dramskoj grupi Radio-Beograda, a godine 1958. diplomirala je glumu na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu. Kraće vreme bila je članica Savremenog pozorišta, ubrzo prelazi u Atelje 212, gde će brojnim ulogama (prvenstveno savremenog i domaćeg repertoara) otkriti i potvrditi dar „rođene glumice“. Glumila je u oko 40 filmova; već za prvu ulogu („Gorki deo reke“, 1965, J. Živanovića) nagrađena je Srebrnom arenom na festivalu u Puli. Najveće uspehe ostvarila je glavnim ulogama pevačice u filmu „Kad budem mrtav i beo“ (Ž. Pavlovića, 1967) i prostodušne uličarke u filmu „Žuta“ (V. Tadej, 1973), za koju je u Puli nagrađena Zlatnom arenom. Zapažena je i na televiziji (igrala je i u istimenom komadu G. Mihića u Ateljeu 212), te sporednom ulogom majke kojoj sin gine u borbi u „Užičkoj republici“ (Ž. Mitrović, 1974), za koju je takođe nagrađena Zlatnom arenom. Zapažena je i na televiziji (npr. komedije B. Crnčevića i A. Popovića, televizijske serije „Ceo život za godinu dana“, „Rađanje jednog naroda“, „Zanati“, „Samci“ i dr.). Za svoj filmski i pozorišni rad dobila je brojne nagrade i priznanja (npr. na Sterijinom pozorju, Nagrada Pavle Vuisić, Statueta zlatni ćuran, Statueta Joakim Vujić, Velika Žanka). Preminula je u Beogradu 2013. godine.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com