Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu

Političar i pisac Vuk Drašković objavio je novi roman „Ko je ubio Katarinu“. Naslov dela asocira na kriminalističku priču, a zapravo metaforično kazuje o istinitim događajima iz piščevog života, kao i iz života svih nas.
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 1
Promocija knjige „Ko je ubio Katarinu“održana je 21. maja u Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu, a 24. maja u u Šabačkom pozorištu. O knjizi su, osim autora, govorili književni kritičari Ljiljana Šop i Gojko Tešić.
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 2
„Katarina“ iz naslova knjige je pseudonim za nekadašnju SFRJ, a ja sam, da tako kažem, opsednut ovim zlom koje nam se dogodilo nakon raspada Jugoslavije. Zbog toga sam, između ostalog, i napisao ovu knjigu, kao optužnicu protiv onih koji su nam ubili državu, istoriju, prošlost, budućnost…
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 3
Petnaest zasebnih priča prerasta u roman zahvaljujući svom tematskom jedinstvu: drama i haos ratnih zbivanja kako na frontu, tako i u pozadini posvađanih nekadašnjih republika, među svakodnevnim likovima koje izjeda zlokobna doktrina ne samo bezočnih i ostrašćenih lidera nego i samozvanih duhovnih vođa i dušebrižnika nacije.
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 4
„Kad razmišljam o tome kako sam pronalazio likove za ovaj roman shvatio sam da su svi junaci knjige zapravo pronalazili mene, jer da me nisu pronalazili, ne bih umeo da pišem o njima. Morao sam da ih upoznam da bih uspeo da ih predstavim čitaocima“, objasnio je Drašković.

Pisac je istakao i da Evropska unija ne može da zameni nekadašnju Jugoslaviju, jer „mi smo sebe ugrađivali u Jugoslaviju koju smo na kraju ubili. I tada je bivalo zločina mržnje, žarišta, etničkih, verskih sukoba, ali je sve to postojanje zajedničke države stišavalo, gasilo, smirivalo. Sada Jugoslavije nema i zlo je bez ikakve brane“, smatra autor.
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 5
Ljiljana Šop je naglasila da je Vuk Drašković u knjizi „Ko je ubio Katarinu“, ostao dosledno veran sebi i svojim temama, svom poimanju istorijskih događaja na trusnom balkanskom tlu, svom shvatanju angažovane književnosti koja ne izmišlja nego promišlja stvarnost. „Zbog toga tek u celini pročitana i razumevana njegova nova knjiga otvara se kao roman o životu i smrti Jugoslavije u životima i smrtima njenih građana, i obrnuto”, zaključila je Ljiljana Šop.

Roman „Ko je ubio Katarinu“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.
Predstavljena knjiga „Ko je ubio Katarinu“ Vuka Draškovića u Kragujevcu i Šapcu - slika 6

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan. Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti. Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine. Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima. Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com