Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Predstavljena knjiga „Isečci vremena“ Vuka Draškovića [video]

U prepunoj sali Udruženja književnika u Francuskoj 7 u utorak, 22. novembra predstavljena je knjiga „Isečci vremena“ Vuka Draškovića.
Predstavljena knjiga „Isečci vremena“ Vuka Draškovića [video] - slika 1
Knjigu Draškovićevih tekstova, govora i intervjua, od jeseni 1989. pa do proleća 2016. godine, predstavili su: pisac Svetislav Basara, sociolog Ratko Božović, glavni urednik Nedeljnika Veljko Lalić, novinar Zoran Panović, književni kritičar Gojko Tešić i autor Vuk Drašković.

Panović je sa Draškovićem uradio preko dvadeset intervjua. „On je ušao u red svedoka epohe i njegovi tekstovi su bitan deo istine.“

„Intervju kojim knjiga počinje obeležio je čitavu jednu generaciju i epohu, ali i moj život. Tada sam odlučio da ću biti novinar i promenio sam ideologiju. Srbija je devedesetih sačuvala dušu i u tome je veliku ulogu odigrao Vuk Drašković“, rekao je Lalić.

Pisac Svetislav Basara je istakao da je ova knjiga dragocena jer čuva od zaborava mnoge važne stvari. „Vuk je tokom devedesetih obavio najteži deo posla koji se tiče tranzicije. Tu su pale ljudske žrtve, i Vuk je dva atentata preživeo, što znači da ga je kao Mojsija božja ruka vodila i čuvala.“

Gojko Tešić je istakao da su „Isečci vremena“ retka knjiga čestitosti, otvorenosti, „knjiga koja ne zagovara mržnju. Nje niti je bilo niti će biti kod Draškovića. Ono što je najtužnije, Srbija nije čula prve krike Vuka Draškovića, njegove proročke reči iz ranih devedesetih.“

Božović je svoje izlaganje otpočeo opservacijom da je neverovatno da je ovaj čovek, misleći na Draškovića, živ. „Ovo je knjiga koja se morala pojaviti jer smo mi u silnom zaboravu. Ne sećamo se onoga što je bilo juče. Strašno je dokle smo stigli u samozaboravu.“
Drašković je podsetio da je „u vreme obogotvorenja Slobodana Miloševića on bio taj koji je poveo grupu jeretika, koja je te 90-te javno kazala da će on upropastiti Srbiju i da je reč o čoveku koji je najveća nesreća u istoriji srpskog naroda. Ova knjiga štampa se 2016, a danas kao da je 1990. Sve što čitamo u većini novina, sve što slušamo na televizijama, na pres-konferencijama, na mitinzima, čitali smo i slušali i gledali pre dvadeset šest godina. Današnji mladi ljudi u Srbiji to ne pamte, niti pamte nesreću koja je usledila i njene ondašnje korifeje.“

Drašković je istakao i da je najsažetije moguće nastojao da čitaoca, pa i sebe samoga, podseti na ono što je suština i neprekinuta nit njegovog političkog, a i književnog rada u tom dugačkom razdoblju na tragičnom razmeđu dva stoleća. „Pre ulaska u političku arenu i pre uspostavljanja višestranačja u Srbiji i Jugoslaviji, u intervjuu zagrebačkom magazinu Start, zastrepeo sam od dolazećeg zlog vremena u kome će nestati jedne velike države i njene šarene, etničke i verske ’kože leoparda’. Od tada, pa u svim narednim godinama, snagu sam trošio u suprotstavljanju obmanama, smrti i mržnji, osuđivan i na smrt od državnog poretka u Srbiji Slobodana Miloševića.“

„Isečke vremena“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, online knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan. Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti. Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine. Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima. Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com