Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Pođite na literarno putovanje sa Mirom Vuksanovićem i knjigom „Brojčanik: Putopisni dnevnici“

Pođite na literarno putovanje sa Mirom Vuksanovićem i knjigom „Brojčanik: Putopisni dnevnici“ - slika 1
Pisac i akademik, dobitnik Ninove nagrade, Miro Vuksanović donosi čitaocima samosvojno i osobeno delo u savremenoj književnosti, knjigu „Brojčanik: Putopisni dnevnici“.

Autor putuje, ali na tim putovanjima ne samo da posećuje brojne znamenitosti u različitim mestima i gradovima što svetskim što geografski nam bližim već čitaocima predstavlja i ljude sa kojima se susreće, a koji su najčešće u književnom i umetničkom svetu i te kako poznati.

Na stranicama knjige „Brojčanik: Putopisni dnevnici“ našli su se brojni pesnici, romanopisci, slikari, vajari koji su ostavili značajan trag u kulturi. Sada smo u mogućnosti da ih sagledamo iz nekog novog i drugačijeg ugla.

„Četiri godine i nešto više svakodnevno sam izdvajao događaje, pojave i detalje oko sebe, opisivao ih, sažeto i spontano, slobodno, bez podešavanja, s namerom da to bude samo za mene, uključujući i sećanja, susrete, čitanja, putovanja“, ističe Miro Vuksanović.

Autor ne skriva svoje emocije koje se protežu od oduševljenja (koje se najčešće oseća u Nemačkoj, pre svega u Vajmaru, koji ga fascinira) do tuge, koja mu je čest pratilac po usamljenim delovima Crne Gore, gde su političke podele ostavile traga. Tu su i sjajni komentari o Dučiću, Trebinju, Zagrebu… Mnogo duhovitih i interesantnih priča o savremenicima, kolegama piscima, članovima žirija najeminentnijih nagrada.

U ovoj knjizi, samo za nju, izrađen je putni časovnik koji iz minuta u minut meri i otkucava dužinu dnevničkih svedočenja sa autorovih putovanja po Srbiji, Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Austriji, Nemačkoj. Svaki zapis je istovremeno samostalan i deo je celine, sugestivan i sažet, sa lica mesta, ponekad napisan u vozu ili avionu, jezički bogat i jasan, na sopstveni način dragocen.

„Svaki zapis je autentičan“, ističe Vuksanović. „Ništa nisam menjao. Čak ni onamo gde se sada ne slažem sa sobom.“

„Brojčanik: Putopisni dnevnici“, jezgrovito i duhovito napisano, intelektualno je i nadasve zanimljivo štivo koje se lako čita i pomoću kog može mnogo da se nauči kako o drugima tako i o nama samima, o našem mentalitetu, vrlinama i manama. Knjigu možete pronaći od utorka 23. februara u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miro Vuksanović

Miro Vuksanović

Miro Vuksanović rođen je 4. maja 1944. godine u Krnjoj Jeli (Crna Gora). Objavio je knjige: Kletva Peka Perkova, roman, 1977, 1978; Gorske oči, pripovetke, 1982; Nemušti jezik, zapisi o zmijama, 1984; Vučji tragovi, zapisi o vukovima, 1987; Gradišta, roman, 1989; Tamooni, poeme i komentari, 1992; Moračnik, poeme, 1994; Daleko bilo, mozaički roman u 446 urokljivih slika, 1995; Semolj gora, azbučni roman u 878 priča o riječima, 2000, 2001; Točilo, kame(r)ni roman u 33 rečenice, 2001; Kućni krug, roman u koncentričnom snu, 2003; Semolj zemlja, azbučni roman o 909 planinskih naziva, 2005, 2006 (čatiri izdanja u 14.000 primeraka); Povratak u Ravangrad, biografske pripovesti s prologom i pismom svojih likova, 2007, dopunjeno izdanje 2016; Otvsjudu, četiri različite pripovetke s istim namerama, 2008; Semolj ljudi, azbučni roman u 919 priča o nadimcima, 2008; Čitanje tavanice, pripovedaka 20, 2010; Klesan kamen, ogledi i zapisi, 2011; Odabrani romani Mira Vuksanovića, I–III, 2011; Bihpolje, poratna putopisna pripovest s prologom Vladimira Ćorovića i molitvom Ive Andrića, 2013; Змея и волк, dvojezično izdanje na srpskom i ruskom jeziku, 2013; Danonoćnik, zapisi, komentari, izreke, male priče, pesme u prozi, esejčići, sećanja i razni osvrti, 2014; Silazak u reč, O (srpskom) jeziku i (svojoj) poetici, 2015; Izabrana dela u pet knjiga (2017, 2018); Nasamo s Milanom Konjovićem razgovori, likovi, osvrti, 2018; Danonoćnik 2, 2019. Njegova bibliografija u leto 2020. sadrži 2.811 jedinica. Literaturu o književnom radu čini šest knjiga, tri zbornika i više od 300 prikaza, ogleda i rasprava. Pokretač je i glavni urednik Antologijske edicije Deset vekova srpske književnosti Izdavačkog centra Matice srpske (2010–2020 objavljeno 110 knjiga). Inicijator i predsednik Uređivačkog odbora Kritičkog izdanja dela Ive Andrića (2017–2020. izašlo petnaest tomova). Priredio je knjige Laza Kostić u Somboru (1980), Ravangrad Veljka Petrovića (1984), knjigu razgovora Likovi Milana Konjovića (1991), Letopis Stevana Raičkovića (2007), antologijsko naučno izdanje Petar II Petrović Njegoš (2010), Srpski rječnik ili azbučni roman, književni primeri iz oba izdanja (1818, 1852), Vuka Karadžića (2012), antologiju Milovan Đilas (2013), antologiju Njegoš, dva veka, 2013; Njegoš dovijek, 2016; Digitalizovani Njegoš, prva izdanja Njegoševih dela (unikatno izdanje u 11 knjiga na 1508 strana), 2013, antologiju Miodrag Bulatović (2016); Večiti kalendar maternjeg jezika Ive Andrića (2018), antologiju Njegoševih stihova Gorska luča (2018), zbornike radova o Njegošu, Andriću, Crnjanskom, srpskoj književnosti danas i druga izdanja. U Ediciji Odgovori Miloš Jevtić je objavio knjigu Kaže Miro Vuksanović (Beograd, 2000) i knjigu Semolj Mira Vuksanovića (Beograd, 2011). Miloš Jevtić i Radovan Popović priredili su Knjigu o „Semolj gori“ Mira Vuksanovića (Beograd, 2002). Prof. dr Dragan Koprivica autor je knjige Privatni simpozijum o „Semolj gori“ (Novi Sad, 2004), knjige o romanu Semolj zemlja Slušanje planine (Novi Sad, 2008) i knjige o romanu Semolj ljudi Semoljski refreni (2016). Na manifestaciji Pjesnička riječ na izvoru Pive priređen je 2001. simpozijum o romanu Semolj gora. Objavljen je zbornik radova s Okruglog stola u Bileći Književno delo Mira Vuksanovića (Novi Sad, 2016), zbornik sa desetih Veljkovih dana (Sombor, 2017) i zbornik Savremena srpska proza (Trstenik, 2018). Za književni rad dobio je: Nagradu „Politike“ za priču (1975); Nagradu „Miroslavljevo jevanđelje“ za najbolju proznu knjigu u Jugoslaviji za period 1997–2000; Nagradu za umetnost Vukove zadužbine 2000; Prosvetinu nagradu za prozu 2000; „Borbinu“ nagradu za knjigu godine 2001; Nagradu za knjigu godine Društva književnika Vojvodine 2002; Nagradu „Svetozar Ćorović“ za roman (2002); Nagradu „Laza Kostić“ za pripovednu prozu 2005; NIN-ovu nagradu kritike za najbolji roman na srpskom jeziku u 2005; Nagradu „Meša Selimović“ za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2005; Zlatni hit liber 2006; Počasni građanin Bileće (2006); „Statuetu Branka Radičevića“ Brankovog kola 2010, Povelju za životno delo Udruženja književnika Srbije (2012), Nagradu „Veljkova golubica“ za sveukupno pripovedačko stvaralaštvo (2015); Pečat Hercega Šćepana Trga od ćirilice u Herceg Novom (2017), Nagradu „Mihajlo Pupin“ za ukupno stvaralaštvo (2019) i Nagradu „Marko Miljanov“ za Danonoćnik (2020). Dobio je Oktobarsku nagradu Sombora (1986) i Vukovu nagradu (2004), republičke nagrade: „Milorad Panić Surep“ (1996), „Zapis“ (2007), „Đura Daničić“ (2009), „Stojan Novaković“ (2012) i „Janko Šafarik“ (2014). Na predlog Odeljenja jezika i književnosti izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 5. novembra 2009. Za redovnog člana SANU izabran je 5. novembra 2015. U SANU obavlja više poslova: upravnik Biblioteke SANU i urednik Tribine (od 2011), predsednik i član tri akademijska odbora, član Izvršnog odbora Ogranka, pokretač i urednik pet serija izdanja SANU. Foto: Branko Lučić

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com