Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Ostati li otići?“: Zver koja nikad ne postane princ

„Ostati li otići?“: Zver koja nikad ne postane princ - slika 1
Oni koji ostaju u vezi sa patološkim narcisom – samoživom, nevernom, neiskrenom i neretko nasilnom osobom – stalno sebe zavaravaju da će se on promeniti, ali to se, jednostavno, ne događa.

Šarmantni su, zabavni, inteligentni i veoma privlačni, zato je lako zaljubiti se u takvu osobu. Ali vrlo brzo izlazi na videlo i ona njihova druga, mračna strana, bolje rečeno – njihovo pravo lice: samoživo, nemarno, prevrtljivo, bezosećajno. Patološki narcisi svojom nebrigom i egoizmom redovno povređuju partnera u vezi, emotivno a često i fizički.

„Iako postoji razlika između nasilnika i patološkog narcisa, partnersko i porodično nasilje, kako pokazuju neka sociološka i kriminološka istraživanja, u mnogo slučajeva su posledica ove vrste poremećaja ličnosti. Nasilnici su najčešće muškarci, a žrtve njihove žene i deca“, istakla je prof. dr Vesna Nikolić Ristanović iz Viktimološkog društva Srbije, na tribini „Razgovor s povodom – Kako preživeti vezu s narcisom“, koju je nedavno organizovala Laguna o knjizi „Ostati ili otići?“ autorke Ramani Durvasula, kliničkog psihologa i jednog od vodećih svetskih stručnjaka u oblasti poremećaja ličnosti.

Ljubav ne pobeđuje

Nije lako ni jednostavno prekinuti bolnu i razarajuću vezu sa narcisom (uostalom u suprotnom ne bi bilo potrebe za ovom knjigom), ona opstaje zahvaljujući zavaravanjima da „ljubav pobeđuje“ i da će se uz nežnost i strpljenje zver pretvoriti u lepog princa; hrani se nadom u bolje sutra, iako nema mnogo dokaza da će to „sutra“ ikada stići, naprotiv, sve govori u prilog tome da se narcis nikad neće promeniti, dakle, da je ta nada uzaludna, ukazuje autorka i poručuje: „Naviknite se na to, ili bežite!“.

Naravno, ukoliko je reč o kućnom siledžiji koji maltretira i bije porodicu, sprečava ih da imaju kontakte sa drugim ljudima, uskraćuje im osnovne potrebe, onda nema navikavanja, već je jedini izlaz odlazak, uz pomoć i zaštitu nadležnih institucija, prijatelja i šire porodice, istakla je dr Vesna Nikolić Ristanović.

Nisu, međutim, svi narcisi agresivni, i upravo je ta njihova prividna ljubaznost razlog što partner veruje da će nekako moći da „vrati“ tu osobu u koju se zaljubio, samo ako se još potrudi, ako nešto kod sebe i na sebi popravi. Ali to je varka. Nasilnici ostaju nasilnici.

Patološka narcisoidnost se ne može izlečiti, mada su moguće privremene promene u ponašanju takve osobe – i to najčešće ako zaključi da će time postići neki svoj cilj, a ne zato što je shvatila da povređuje partnera. Narcis takvih osećanja (za patnju drugih) nema.

„Za njega je sve jedna velika predstava, i dokle god se potkrepljuje ideja o njihovoj grandioznosti, važnosti, veličini, oni će biti sposobni da odglume ljubav kako bi i dalje dobijali tu vrstu potkrepljenja. Onog momenta kada to izostane ili čuju kritiku, osećaju se odbačenima, i onda nalaze drugu osobu od koje će dobiti apsolutnu pažnju, divljenje, potčinjenost“, rekla je na tribini dr Aleksandra Đurić, psihoterapeutkinja i transakcioni analitičar.

To bi, dodala je, mogao biti još jedan način (osim odlaska ili ostanka) da se izađe iz veze sa narcisom – da ga oterate svojim makar pasivnim nepristajanjem na njegove zahteve, jer u suštini njegovo samopouzdanje je nestabilno i krhko, traži stalno odobravanje i potvrdu da je jedinstven, najbolji, poseban.

Pravo vreme za egoiste

Patološki narcisi su nadmeni, smatraju da vrede više od drugih, da im je zato sve dopušteno. Ne osećaju grižu savesti kad prevare, povrede ili iznevere partnera – a to rade redovno – ali od njega očekuju odanost, ustupke i podršku.

„Ako živite sa narcisom, moj najbolji savet je da od njega što pre pobegnete. Ako to niste u stanju iz bilo kojih razloga, a o njima Durvasula podrobno piše, onda se barem potrudite da sebi pomognete, da se zaštitite. Pre svega, smanjite očekivanja od njega i donosite odluke u skladu sa tim“, navodi dr Đurić.

Ona je primetila da knjiga „Ostati ili otići?“ pomaže da se prepozna patološki narcizam, za razliku od zdrave, normalne ljubavi prema samome sebi.

„Nedostatak empatije, grandioznost, nemogućnost doživljaja griže savesti, odnosno krivice, kao i veoma manipulativno ophođenje patološke su osobine uz kakve je veoma teško opstati. Narcisi traže partnera koji će im biti potpuno potčinjen, a nalaze ih u takozvanim suzavisnim odnosima, uz 'konarcisoidne' osobe. One, uz visoku cenu ostanka, prihvataju vezu u kojoj ponavljaju poznati obrazac, onaj doživljen pored roditelja narcisa“, objasnila je dr Đurić.

Učesnice tribine su ukazale da patrijarhalna društva podstiču narcizam kod muškaraca, i da u takvim sredinama stav prema ženi ide na ruku mužu nasilniku. Takođe su primetile i da vreme u kojem živimo generalno pogoduje ovoj vrsti patološke egocentričnosti. Najuspešniji i najbogatiji (i najslavniji, zahvaljujući medijima) su oni koji prvenstveno brinu o sebi i sopstvenim interesima, skloni su samohvalisanju i omalovažavanju drugih, a u javnosti se najviše vrednuju površne stvari – lep izgled, skupocena odeća, luksuzni stan, sve to „potkrepljeno“ statusom na društvenim mrežama i lajkovima. Za saosećajnost, skromnost, vernost i istrajnost tu nema mesta.

Bespomoćnost

Kod osoba koje su u dužoj vezi ili u braku sa patološkim narcisom – čak i kad nema izrazitog emotivnog i fizičkog zlostavljanja – razvija se osećaj bespomoćnosti i manje vrednosti, koji može prerasti u beznadežnost, anksioznost i depresiju. Počinju da menjaju svoje ponašanje – da zapostavljaju svoj fizički izgled i zdravlje, izbegavaju obaveze na poslu i u kući, loše spavaju, stalno su iscrpljeni, nisu u stanju da donose odluke, odustaju od stvari koje su ih ranije radovale i ispunjavale, prekidaju kontakte s prijateljima, počinju da uzimaju alkohol ili drogu. U najgorem ishodu, pokušaju samoubistvo. Zato bi trebalo na vreme da se obrate psihoterapeutu, i da istraju u terapiji. Na žalost, mnogi odustaju. Neki od stida što, i pored svega, ostaju sa „mučiteljem“, neki zato što su mu poverovali da se popravio...

Trideset znakova prepoznavanja

Patološki narcis je u emotivnoj vezi, najblaže rečeno – suzdržan, hladan i nezainteresovan, jer nije u stanju da razume osećanja partnera. A to je, prema Durvasuli, tek jedan od 30 znakova kako ga prepoznati. Među ostalima su, recimo,ljubomora i potreba za kontrolom, preterivanje kad govori o svojim dostignućima, lako padanje u vatru, potreba za dokazivanjem, opsednutost izgledom, česte i nagle promene raspoloženja, neuljudnost, uživanje u tuđem neuspehu, stalno laganje, pohlepa, neodgovornost... On je u stanju da toliko „izmanipuliše“ partnera, da ovaj počinje da sumnja ne samo u svoju vrednost, već i u svoj zdrav razum!

Autor: Aleksandra Mijalković
Izvor: Politikin Magazin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ramani Durvasula

Ramani Durvasula

Ramani Durvasula licencirana je klinička psihološkinja u privatnoj ordinaciji u Santa Moniki, u Kaliforniji, kao i profesorka psihologije na Državnom univerzitetu u Kaliforniji, u Los Anđelesu, gde je 2012. godine proglašena izvanrednom profesorkom. Njena istraživanja o poremećajima ličnosti već deset godina finansira Nacionalni zdravstveni institut. Ona je autorka knjiga Ti si ono ZBOG ČEGA jedeš: Promenom stava prema hrani promenite svoj život, kao i autorka brojnih članaka objavljenih u časopisima, poglavlja knjiga i naučnih radova. Ramani Durvasula bila je voditeljka emisije Moja zavisnost od šopinga, u produkciji medijske kuće Oksidžen (Oxygen), a sarađivala je i s kućama Bravo, Lajftajm muvi netvork (Lifetime Movie Network), Nešnel džiografik (National Geographic), Histori čenel (History Channel), Diskaveri sajens (Discovery Science) i Investigejšen diskaveri (Investigation Discovery). Bila je sagovornica u gotovo svim velikim televizijskim kućama, kao i na radiju, u štampi i na internetu. Časopis Muze i vizionari (Muses and Visionaries) objavljuje njene komentare u redovnoj kolumni „Na kauču sa dr Ramani“. Fokus istraživanja Ramani Durvasule predstavljaju poremećaji ličnosti i ona radi s muškarcima i ženama na prevazilaženju tih problema s partnerima, kolegama, roditeljima i prijateljima. Ramani Durvasula daje jedinstven doprinos kao profesorka, istraživačica, spisateljica i majka. Živi na Beverli Hilsu, u Kaliforniji, sa svoje dve ćerke. Foto: © Joseph Andrew Lee

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com