Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Osobena književna vasiona – predstavljeno peto dopunjeno izdanje „Sudbine i komentara“

Peto i dopunjeno izdanje kultnog romana srpske književnosti „Sudbina i komentari“ predstavljeno je 27. septembra u knjižari Delfi SKC.
Osobena književna vasiona – predstavljeno peto dopunjeno izdanje „Sudbine i komentara“ - slika 1
O knjizi su, pored autora, govorili i književna kritičarka Sonja Milovanović i književnik Dragan Velikić.

Roman „Sudbina i komentari“ nagrađen je prestižnim nagradom „Meša Selimović“, nagradom „Radija B92“ za roman godine, Borbinom nagradom, kao i Ninovom nagradom. Takođe je uvršten među deset najboljih romana ovenčanih Ninovom nagradom.

Dopisano poglavlje nosi naziv „Fatalna gospođa Riznić i druge sudbine“, i kako kaže Petković „za taj dopisani dodatak u romanu najviše je zaslužan direktor Lagune Dejan Papić. On je razgovarao sa mojim urednikom Dejanom Mihailovićem o romanu kako bi objavili novo izdanje povodom tri decenije i Papić je predložio da se napiše neki dodatak kako bi to bilo efektno“, objasnio je Petković.

Za Sonju Milovanović roman „Sudbina i komentari“ je „jedan od najboljih i najznačajnijih romana ikada napisanih ne samo u domaćoj već i u svetskoj književnosti. Složena naracija, žanrovske konvencije kojima se autor poigrava, postmoderno i tradicionalno pripovedanje, odnos istorije i fikcije, istine i laži, sve je utkano u ovaj roman. Zanimalo me je da li je ton pripovedanja ostao isti u tom dopisanom dodatku posle 30 godina, jer nije lako vratiti se ponovo nečemu tako davno napisanom“, izjavila je Milovanovićeva i primetila da je junak Korto Malteze, poznat iz stripova Huga Prata, u dopisanom nastavku dobio znatno veći prostor nego pre tri decenije.

Velikić je istakao da je Petković ovim romanom uspostavio vlastitu literarnu vasionu: „Veličina ovog romana je u tome što ne govori samo o konstruisanju jednog istorijskog vremena, već autor uspeva da to vreme oživi apsolutno i potpuno sa detaljima koji su za rubriku ’da li ste znali’. Kod njega istorija pulsira ritmom živog sadašnjeg vremena i u tom smislu roman ’Sudbina i komentari’ ima moć da se na njega ’nakači’ još nekoliko dodataka. Verujem da će Vava preko ovog mosta (dodatka) uroniti u novi roman bez obzira na to kako se on zvao.“

Sonja Milovanović smatra da se, uslovno govoreći, dodatkom oponira tema smrti: „Sa uvođenjem lika Vilovskog ta tema se proširuje, produbljuje, usložnjava. Vilovski je imun na smrt, što je spojnica između pređašnjeg teksta i dodatka. Vilovskog i Volkova spaja činjenica da ne prepoznaju znake koji ih odvode u propast“.
Petković je novim poglavljem želeo da malo promeni perspektivu svog dela jer je, „originalni roman bio na neki način smrtno ozbiljan, iako je imao dozu ironije. Ovde se ton u dodatku takođe menja. Ima onih koji su videli sličnosti sa mojim romanom ’Savršeno sećanje na smrt’, a ako se i ovo delo bude obnavljalo, ne bih da se ponavljam i da opet i za njega pišem dodatak“, konstatovao je pisac.

Radnja romana „Sudbina i komentari“ prati junaka Pavela Volkova, Rusa srpskog porekla u doba Napoleonovih ratova, koji kreće u tajnu misiju: da uhodi kolonizaciju Balkana i ispita mogućnost pomorskog osvajanja južnog Jadrana. Na tom putu srešće ženu u koju će se zaljubiti, upoznaće znamenite Srbe onoga vremena koji se okupljaju u Trstu i podržavaju srpski ustanak protiv Turaka, pa se njegova misija pretvara u nešto sasvim drugo i završava sasvim neočekivano. Vek i po kasnije istoričar Pavle Vuković naći će se usred nemira mađarske revolucije i sovjetske intervencije u Budimpešti, a njegova sudbina neobično će nalikovati sudbini Pavela Volkova, kao donekle i sudbini nesrećnog srpskog despota Đorđa Brankovića...

U dodatku romana, koji se prvi put objavljuje u ovom izdanju, Volkov se upoznaje sa još nekim sudbinama i tajanstvenim likovima, koji će imati prilike da sretnu i fatalnu gospođu Riznić...

Foto: Borivoje Milosavljević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Radoslav Petković

Radoslav Petković

Radoslav Petković rođen je 1953. godine u Beogradu. Objavio je romane: Put u Dvigrad (1979, Nagrada „Miloš Crnjanski“), Zapisi iz godine jagoda (1983), Senke na zidu (1985), Sudbina i komentari (1993, nagrade: „Meša Selimović“ i „Borbina nagrada“ za najbolju knjigu godine, NIN-ova nagrada za najbolji roman godine) i Savršeno sećanje na smrt (2008, nagrada „Borisav Stanković“); knjige priča: Izveštaj o kugi (1989, „Andrićeva nagrada“) i Čovek koji je živeo u snovima (1998, „Vitalova nagrada“ za knjigu godine); i knjige esejističke proze Ogled o mački (1995), O Mikelanđelu govoreći (2006), Vizantijski internet (2007), Upotreba vilenjaka (2008) i i Događaj godine (2010). Dela Radoslava Petkovića prevođena su na engleski, francuski, nemački, grčki, mađarski, bugarski, slovenački, slovački i makedonski jezik. Prevodio je sa engleskog Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona. Priče Radoslava Petkovića nalaze se u više antologija objavljenih u zemlji i inostranstvu. Živeo je i radio u Novom Sadu. Preminuo je 2024. godine.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com