Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Održana promocija romana „Beogradski trio“ Gorana Markovića [video]

Promocija romana „Beogradski trio“ našeg proslavljenog reditelja Gorana Markovića održana je 25. februara u Velikoj sali SKC-a u Beogradu. O knjizi su osim autora govorili i književni kritičar Milan Vlajčić, urednik Dejan Mihailović i glumac Tihomir Stanić, koji je i čitao odlomke iz romana.
„Beogradski trio“ je ušao u najuži izbor za Ninovu nagradu. To je roman koji predstavlja iskorak u srpskoj književnosti, osoben po mnogo čemu. Urednik Dejan Mihailović je istakao da ga je Goran iznenadio temom, izborom junaka, ali ponajviše književnim postupkom.

Radnja „Beogradskog trija“ smeštena je u vreme najstrašnijeg terora, smutno i nesigurno, ispunjeno strahovladom i ideološkom isključivošću. Roman je u formi mozaika sačinjen od izveštaja, depeša, dokumenata, dnevnika, pisama i prepiski i angažuje čitaoca na način da je on sam došao u posed neverovatne istorijske građe koju mora da otkrije što pre i zato se zaista „čita u dahu“. Priča o službovanju Lorensa Darela u Beogradu je i priča o ne tako srećnom vremenu Golog otoka, ali i melodrama koju pokreće ljubav.

„Inventivno komponovan roman je postigao utisak verodostojnosti u oživljavanju jedne tragične priče iz naše nedavne prošlosti bez obzira na to da li je fabula istinita ili ne. Da li je u pitanju triler, istorijski ili pak ljubavni roman, neka odluče čitaoci i kritičari. Goran Marković je uspeo majstorski sve konce radnje da izvede do kraja, i pričini zaista nesvakidašnji čitalački doživljaj“, rekao je Dejan Mihailović.

Književni kritičar Milan Vlajčić istakao je da je „potrebno imati veštinu da se ovakva priča ne pretvori u bljutavu političku melodramu. A ’Beogradski trio’ nije samo roman o Golom otoku, to je pre svega priča o ljudskoj sudbini. Ova knjiga nema nikakvu narativnu liniju od početka. Sve je od fragmenata i zanimljiva je prva napomena koju treba pažljivo pročitati gde pisac kaže ’izmišljotine, ako su deo umetničkog postupka, na neki način predstavljaju verodostojno svedočanstvo’“. Vlajčiću su posebno zanimljivi crnohumorni elementi, koji se provlače kroz knjigu.

„Ja sam reditelj i time sam se bavio celog života“, započeo je svoje izlaganje Goran Marković, „i ja sam falsifikovao stvarnost, to je moj posao i decenijama već to radim. Ja izmišljam stvari i pravim ih takvim da izgledaju kao da su stvarne. Ja nisam čovek koji piše velike misli ili dugačke rečenice. Kao reditelj, celog života sam se plašio literarnosti. Otuda takva struktura romana.“
Održana promocija romana „Beogradski trio“ Gorana Markovića [video] - slika 1
Goran Marković ni sam ne zna kako ga je obuzela ta dramatična priča o Golom otoku i uvek se pitao zašto niko nije napravio priču o tome. Naveo je da je 30 godina prikupljao građu za ovu knjigu, razne dokumente o Golom otoku, a bilo je ljudi koji su se sami javljali da mu ispričaju svoje potresne priče.

Slučajan susret sa Darelom i istraživanje njega i njegovog života dalo mu je novu smernicu za roman. „Kad sam u mrtvačku temu Golog otoka ubacio ljubav, i kad sam počeo da sve to preobrćem na melodramu, osujećenu ljubavni vezu, onda je sve dobilo novi tok. Zaboravio sam sve što sam godinama skupljao i shvatio da imam obavezu jedino prema priči, sve ostalo je dekor. Nisam hteo da pravim nikakvo istorijsko svedočanstvo. U šali sa prijateljima nazivam ga erotski triler o Golom otoku.“

Glumac Tihomir Stanić nije krio oduševljenje romanom „Beogradski trio“. „Roman me je apsolutno fascinirao i očarao, pročitao sam ga za noć, brinuo sam o sudbinama njegovih junaka.“
Roman „Beogradski trio“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com