Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Održana promocija novog romana Vuka Draškovića

U ponedeljak, 9. septembra, u prepunoj sali „Terazije“ hotela Moskva, održana je promocija novog romana jednog od najčitanijih savremenih srpskih pisaca, Vuka Draškovića, „Tamo daleko“. Na promociji su osim autora govorili i književnica Ljiljana Šop i Dejan Papić, direktor Lagune.
Održana promocija novog romana Vuka Draškovića - slika 1
Govoreći o romanu „Tamo daleko“, književnica Ljiljana Šop je istakla da je autor ovom knjigom načinio korak dalje od „Doktora Arona“, sa stanovišta produbljivanja i preispitivanja prostora književne imaginacije. „Vuk Drašković se zapravo vrtoglavo, izazovnije nego što to može klasični realizam, približio i istorijskoj, i umetničkoj istini o nama, nekadašnjima i sadašnjima. Istovremeno, umnožio je i pitanja pred kojima nije mudro zatvarati oči i um, što i jeste cilj svakog respektabilnog književnog stvaralaštva“, rekla je Ljiljana Šop i dodala da „svaki element ovako zamišljene pripovesti ima svoje korene u stvarnom i mogućem, a svoje razgranato stablo u nedokazivom, imaginarnom i beskrajnom svetu u nama i oko nas. Stoga se o romanu ’Tamo daleko’ može govoriti kao o specifičnom tipu književne fantastike, koja se realizuje mešavinom nekoliko tokova i vrsta uobrazilje, znanih u istoriji fantastične književnosti.“

Vuk Drašković je izjavio da će kao pisac biti zadovoljan „ukoliko čitaoci u tragediji porodice Maksimović prepoznaju tragediju i udes Srbije i srpskog naroda u 20. veku i ukolike uvide uzroke tog velikog sloma – državnog i nacionalnog, i zamisle se nad tim užasima“.

On je ukazao da bi „na kraju 20. veka, posle svega što nam se dogodilo u poslednjoj deceniji tog veka, patriotska takozvana komanda srpskog naroda mogla da podnese samo ovakav raport, ako bi bio istinit: ’Nema više one velike države, raskomadana je, pretvorena u bantustane, izgubili smo oba balkanska, Prvi svetski rat i Kosovo, a uspeli smo i da sve velike saveznike s početka 20. veka okrenemo protiv Srbije’“. „Kuća nam je pretvorena u ruševinu, mi smo pretvoreni u ruševinu, i danas, na početku 21. veka, mi živimo u sudnici-ludnici, nama vladaju vrači već 14 godina, drže se kamenog zakona, o tome je roman, i prisiljavaju Srbiju, ceo jedan narod da odbacuje stvarnost, teraju ga da fikciju prihvati kao stvarnost“, rekao je Drašković.

Direktor Lagune Dejan Papić izrazio je zadovoljstvo što je za svoj 15. rođendan ta kuća dobila poverenje Draškovića „jednog od najvećih pisaca, a i jedne od najvećih ličnosti novije srpske istorije“. „Novi roman Vuka Draškovića jedna je od ključnih knjiga za Lagunu u ovoj godini i njome otpočinjemo saradnju koja se sasvim sigurno neće na ovome završiti, a siguran sam da će se o samoj knjizi dugo pričati.“

Vuk Drašković će u petak, 13. septembra, od 17 sati u knjižari Delfi u Knez Mihailovoj ulici 40, potpisivati svoj novi roman u izdanju Lagune „Tamo daleko“.
type="_moz">

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vuk Drašković

Vuk Drašković

Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan. Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti. Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine. Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima. Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com