Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

O pravoj prirodi rata u izvrsnoj komediji zabune „Jebo sad hiljadu dinara“ Borisa Dežulovića

O pravoj prirodi rata u izvrsnoj komediji zabune „Jebo sad hiljadu dinara“ Borisa Dežulovića - slika 1
U Laguninu ediciju „Bez prevoda“ stigla je šesta knjiga – „Jebo sad hiljadu dinara“ autora Borisa Dežulovića.

Ovaj antiratni roman čija radnja počiva na komediji zabune je jezgrovito, dinamično i gorko-ironično delo, čiji vešto zamišljen zaplet zapravo govori o pravoj prirodi građanskog rata koji se vodio na teritoriji bivše Jugoslavije.

Na pitanje šta sve čitaoci mogu da očekuju od knjige, autor nam je odgovorio: „Srbija ne veruje šta vidi, nećete verovati ni vi: šestorica pripadnika Armije BiH u tajnoj misiji, odeveni u uniforme neprijateljske vojske, susreli su šestoricu neprijateljskih vojnika u tajnoj misiji, odevenih u uniforme Armije BiH. A onda se desilo ovo!“

Otkrivamo vam delić onoga što se desilo:

Dve grupe vojnika, hrvatska i bošnjačka, 29. avgusta 1993. naći će se jedna drugoj na nišanu ne znajući pri tome koga na nišanu drže. Obe grupe, naime, doći će na vrlo „originalnu“ ideju da za potrebe tajnog zadatka obuku neprijateljske uniforme. Tako će potpuno obesmisliti najvažnije pitanje u svakom ratu: „Ko su ’naši’ a ko ’njihovi’?“

Dok pokušavaju da smisle razrešenje pat-pozicije, dvanaest vojnika prepričavaju dogodovštine iz prošlosti. Na obe strane spominju se ista mesta, isti događaji i ličnosti zbog čega njihov položaj postaje još besmisleniji i apsurdniji.

Boris Dežulović rođen je 1964. u Splitu. Karijeru u novinarstvu započeo je 1977, а bio je urednik, istraživački novinar, kolumnista, ratni reporter i komentator u brojnim novinama i časopisima. Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenаčki i makedonski jezik. Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari.

Roman „Jebo sad hiljadu dinara“ možete pronaći od ponedeljka 30. novembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Boris Dežulović

Boris Dežulović

Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu. Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik Đulabija, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole „Bruno Ivanović“ u Splitu, i Glasila razredne ćelije, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole „Ante Jonić“, te istraživački novinar Građevinara, lista Srednje građevinske škole „Ćiro Gamulin“, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj Omladinskoj iskri i urednik satiričkog priloga Le Spizd. Od 1990. radi kao novinar Nedjeljne Dalmacije, te ratni reporter i komentator Slobodne Dalmacije. Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u Nedjeljnoj, odnosno Slobodnoj Dalmaciji, uređuje satirički podlistak Feral Tribune, koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta Feral i postaje kolumnista Globusa, te saradnik ostalih izdanja Europa Press Holdinga, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u Slobodnoj Dalmaciji 2015. godine. Danas radi za Novosti, nedeljnik Srpskog narodnog vijeća. Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog Dnevnika i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i European Press Award za najbolji novinski komentar. Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić Dnevnik graditelja (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom Melodije Bljeska i Oluje zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga. S Lucićem je 1999. u Biblioteci Feral Tribune uredio i Antologiju suvremene hrvatske gluposti, a objavio je još romane Christkind (2003) – za koji je dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno delo godine – i Jebo sad hiljadu dinara (2005), pesničku zbirku Pjesme iz Lore (2005) i zbirku priča Poglavnikova bakterija (2007), izbore kolumni Ugovor s đavlom (2008), Crveno i crno (2010), Zločin i kazna (2010), Rat i mir (2012) i U potrazi za izgubljenim vremenom (2013), knjigu intervjua Razgovori sa Smojom (2015), te zbirke eseja Diego Armando i sedam patuljaka (2011) i Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg (2019). Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik. Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari.   Foto: Tanja Draškić Savić

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com