Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Nova izdanja Laguninih autora uskoro u prodaji

Nova izdanja Laguninih autora uskoro u prodaji - slika 1
U knjižarama će se uskoro pojaviti jedanaesto izdanje najznačajnijeg romana jugoslovenskog crnog talasa – „Kad su cvetale tikve“ Dragoslava Mihajlovića. Junak romana Ljuba Sretenović, nekadašnja bokserska nada sa Dušanovca, seća se događaja s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina koji su ga oterali u emigrantsku čamu Švedske. Osnovna linija zapleta tiče se zbivanja u Ljubinoj porodici i njegovoj sportsko-ljubavničkoj karijeri, ali je sve to određeno i oplemenjeno pozadinom širih društvenih zbivanja.

U štampi je deveto izdanje ćirilične verzije zbirke priča „Preko praga“ vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija Durića. Pisac se u ovoj zbirci okreće sudbinama malih ljudi u svom hercegovačkom podneblju s kraja burnog XX veka. Kada piše o pojedinačnim sudbinama savremenika, njihovim nesrećama, nesporazumima i zabludama, bolestima, bedi i stranputici, pisac izdvaja najsvetlije trenutke njihovog života i nalazi najdragocenije crte njihovog karaktera. A kada piše o lopti, smehu, vozovima, brigama, moru ili manastirima, on oživljava zaboravljene ili ispražnjene prostore, predele i raspoloženja svoga ratom opustošenog podneblja.

Da čitaoci u našoj zemlji vole knjige Vedrane Rudan, pokazuje i činjenica da će se u knjižarama uskoro naći sedmo izdanje knjige „Zašto psujem“, koja predstavlja zbirku tekstova najpopularnije blogerke u regionu. Vedrana piše o ženama, muškarcima, deci, Hrvatskoj i životu.

U prodaji širom Srbije uskoro će biti i treće izdanje knjige „Adresa“ dvostrukog dobitnika Ninove nagrade Dragana Velikića. Na srednjoevropskoj mapi Velikićeve književne geografije Beograd se često pojavljivao, ali je u ovoj knjizi prestonica Srbije glavni tragičar naše savremene istorije. U svesti glavnog junaka Vladana Todorovića, dokumentariste u Muzeju pošte, javljaju se slike grada koji je prolazio kroz raznolike faze razaranja od turskih vremena do danas. Šetajući ulicama i parkovima on sastavlja svoj „zapis teskobe“, svojevrstan dosije grada, nastojeći da prizove slike prošlosti i u njima pronađe smisao današnjeg stanja duha i opšteg propadanja.

Knjiga „Šta žene žele“ nastala je kao odgovor na brojna pisma u kojima su se čitateljke decenijama ispovedale Isidori Bjelici i tražile odgovore na pitanja o ljubavi, strasti, braku, o seksu, sreći i svemu onom što se prećutkuje. U štampi je treće izdanje knjige.

U knjižarama će se uskoro naći i drugo izdanja romana za mlade Sonje Ćirić „Neću da mislim na Prag“, koji je nagrađen priznanjem za Najbolju dečju knjigu na 64. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

U štampi je i drugo izdanje romana Keri Čin „Nedostižna“ i knjige „Put promene“ Siniše Ubovića.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom „Pismo“, objavljuje krajem 1957. u Ježevom kalendaru. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu Letopis Matice srpske. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom Frede, laku noć, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u Letopisu, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman Kad su cvetale tikve. Treća knjiga, Petrijin venac, izdata 1975. godine, osvojila je „Andrićevu nagradu“. Roman Čizmaši objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu Kad su cvetale tikve, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar – obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova Goli otok (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine). Objavio je još publicistička dela i naučne studije Kratka istorija satiranja (1999), Crveno i plavo (2001), Vreme za povratak (2006), Majstorsko pismo (2007), kao i drame Kad su cvetale tikve, Protuve piju čaj, Skupljač i Uvođenje u posao. U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam. Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. „Laguna“ je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, „Račansku povelju“ za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka Preživljavanje, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine. Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com