Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći sedmo izdanje „Apisovog apostolaSlaviše Pavlovića, koji prati uzbudljiv život novinara Pavla Govedarice, koji od običnog piskarala napreduje do mesta urednika. Pošto ga je Crna ruka zavrbovala, napisaće seriju vatrenih političkih tekstova u kojima otkriva afere o skandaloznom kriminalu u vrhu sistema. Ali kad Pavla osude što je ubio čoveka u saobraćajnoj nesreći, biće primoran da pobegne u Ameriku sa lažnim pasošem.

Ja, tajkunMiroslava Miškovića, doživeće deseto izdanje. U pitanju je jedinstvena ispovest čoveka koga je Milošević smatrao saradnikom, Đinđić prijateljem, Tadić protivnikom, a Vučić neprijateljem. Ona pruža celovit pogled srpskog preduzetnika na istorijat nesporazuma između države i njenih biznismena, na mentalitet srpskog političara i radnika, na ekonomsku prošlost, sadašnjost i budućnost Srbije i regiona.

Uskoro će se u prodaji naći trinaesto izdanje knjige „Dosije Bogorodica“, Vanje Bulića. Čudnom igrom sudbine ili Božje promisli, dve najveće hrišćanske svetinje – desna ruka Jovana Krstitelja i čudotvorna ikona Bogorodica Filermosa našle su se na Cetinju. Odnete iz Jerusalima u jedanaestom veku, tokom krstaških ratova, relikvije su sedam vekova bile zaštitni znak malteških vitezova. Bežeći pred Napoleonom, viteški red ih je predao ruskom caru Pavlu I, a posle Oktobarske revolucije preživeli naslednici dinastije Romanov daju svetinje na čuvanje dinastiji Karađorđević. Drugi svetski rat svetinje provode skrivene u manastiru Ostrog. Nakon oslobođenja, komunističke vlasti ih prebacuju u policijski sef u Titogradu, današnjoj Podgorici. Proći će skoro četvrt veka dok konačno ne izađu na svetlost dana... Jedna od njih, međutim, sada je oskrnavljena: sa Bogorodičine ogrlice ukradeni su jedan dijamant i veliki plavi safir neprocenjive vrednosti. Ova vest podstaći će novinara Novaka Ivanovića da krene u potragu za ukradenim draguljima.

Uskoro će biti štampano dvadeset prvo izdanje. „Simeonovog pečata“ Vanje Bulića, koji daje odgovor na pitanje ko je i zašto zapalio manastir Hilandar. U potrazi za odgovorom na to pitanje, Novak i Veljko dolaze na Svetu Goru. Ali kada u maslinjaku iznad manastira nađu obešenog lažnog monaha, događaji počinju da se nižu neverovatnom brzinom. Na mestu svakog narednog zločina, pronalaze otisak pečata Svetog Simeona koji je monaško bratstvo Hilandara poklonilo kralju Aleksandru Obrenoviću, a potom mu se izgubio trag u burnim događajima tokom Prvog svetskog rata...

U štampi će biti osmo izdanje I toma „Zlatnog runa“, koje obeležava čitavu jednu istorijsku epohu i stoji u samom vrhu književnosti napisane na srpskom jeziku u drugoj polovini XX veka. Oživljavajući nam porodicu Njegovan, u istorijskim sunovratima i značajnim događajima od antičkih vremena, preko Sulejmana Veličanstvenog, do Drugog svetskog rata, Pekić nas kroz ovaj roman vodi do krajnje mitske metafore, plovidbe Argonauta na Istok, po zlatno runo Života.

Drugo izdanje „Filosofije palankeRadomira Konstantinovića, objavljena prvi put davne 1969. godine, počela se više čitati i citirati u poslednjoj deceniji XX veka. Bilo je potrebno da se duh palanke otelotvori u svim pojedinostima da bi „Filosofija palanke“ postala ključ za razumevanje krvavog haosa u toj deceniji.

Knjižarske police dobiće drugo izdanje „Zvezde nad prazninomDejana Stojiljkovića, priču o jednoj državi i njenoj Službi bezbednosti, ali i o izuzetnom pojedincu koji poput Prometeja donosi čovečanstvu vatru i svetlost života. U rano jutro, 12. februara 1961, pred sam početak pomračenja Sunca, u Ksaverskoj šumi, na periferiji Zagreba, pronađeno je beživotno telo mladića kako kleči obešen o drvo debljine dečje ruke. Vest o ovoj smrti brzo je protutnjala tadašnjom Jugoslavijom, jer se radilo o Branku Miljkoviću, princu poezije, koji je u trenutku smrti imao samo 27 godina i ceo život pred sobom. Kako se našao tu? Šta ga je dovelo na to samotno mesto? Da li je digao ruku na sebe ili je možda ubijen? Prateći poslednje tri godine Brankovog života, sa reminiscencijama na njegovo detinjstvo i rane godine, roman se bavi tragičnom sudbinom genijalnog umetnika u večitom sukobu sa svetom.

Beleške jedne Ane“ je knjiga Mome Kapora koja će vas nasmejati, ali i podstaknuti na razmišljanje o večitim pitanjima koja sebi postavljamo. Kada bi trebalo odabrati jedno delo Mome Kapora koje ga najbolje predstavlja, onda bi to svakako bila knjiga „Beleške jedne Ane“, svet posmatran iz ugla tinejdžerke, ispričan prepoznatljivim beogradskim žargonom i ilustrovan autorovom rukom, u isto vreme je i duhovita ali i nemilosrdna analiza jednog vremena. U štampi je deseto izdanje.

Da je bolje, ne bi valjalo“, Bojana Ljubenovića – u prodaji će se naći osmo izdanje. Kada neostvareni pisac Ivan Bogdan u svom bračnom krevetu zatekne voljenu suprugu sa drugim muškarcem, uveren je da je njegov život dotakao samo dno. Ali on zaboravlja da živi u zemlji koja često podseća na kofer sa duplim dnom, te da uvek postoji još jedna pregrada ispod. Priča postaje sve dinamičnija i dobija neverovatne obrte, a Ivan otkriva da je i te kako sposoban za dela koje su mu ranija bila nepojmljiva.

Roman „Zoe“, napisan davne 1978. godine, jedno je od najpopularnijih dela Mome Kapora. Ova moderna bajka zainteresovaće čitaoce svojom pričom, ali će ih i podstaći na razmišljanje o kontrastima koji i danas karakterišu savremeni svet. U štampi je četvrto izdanje. Nesvakidašnja i uvek aktuelna, istovremeno zabavna i poučna, „Zmajeva riznica“ je knjiga bez koje ne može da se odraste u srpskom jeziku, a pojaviće se u Delfi knjižarama u trećem izdanju. Stihovi čika Jove najbolji su prvi koraci u otkrivanju sveta, jer deca kroz pesme otkrivaju šta je dobro i lepo. Lepršava i svevremena, poezija Jovana Jovanovića neizbežni je dodatak svačijem odrastanju i sagledavanju lepote srpskog jezika.

Književni vodič kroz BeogradJove Anđića – kroz priče o intimnim i stvaralačkim sudbinama dvadeset četiri pisca ispričana je istorija Beograda kao grada velikih književnika. Povezanost pisaca sa Beogradom i trajnost njihovog uticaja na identitet grada iskazani su koliko obimnom faktografijom i pripovedanjem o životu i radu pisaca toliko i pažljivim odabirom izvoda iz dela kojima se završava svako poglavlje. U štampi je šesto izdanje ove knjige.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Momo Kapor

Momo Kapor

Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega. Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva. Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke. Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem. U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u Vidicima, Politici, Oslobođenju, Ninu, Mladosti i Književnim novinama. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom. U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena. Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale Beleške jedne Ane, Provincijalac, Foliranti, Zoe... U ženskom časopisu Bazar počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga Beleške jedne Ane. Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života. U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće Znanje, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. 1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Umro je 2010. godine u Beogradu. Uz podršku Fonda Momo Kapor, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova Pripovedač urbane melanholije koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com