Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Nezaboravni likovi u delima za sva vremena – „Romani“ Stevana Sremca u prodaji od 22. decembra

Nezaboravni likovi u delima za sva vremena – „Romani“ Stevana Sremca u prodaji od 22. decembra - slika 1
Ivkova slava • Zona Zamfirova • Pop Ćira i pop Spira • Limunacija na selu • Vukadin • Kir Geras

Više od jednog veka romani i duže pripovetke Stevana Sremca zasmejavaju i razgaljuju čitaoce svojim likovima Ivka jorgandžije i njegovih pajtaša, Maneta i Zone Zamfirove, Vukadina, kir Gerasa, pop Ćire i pop Spire, Jule i Melanije, svih onih nezaboravnih karaktera kojima je ovaj pisac u svojim delima oživeo palanački mentalitet i smešne osobine svog naroda.

Budući prevashodno humorista, Sremac se odvaja od dotadašnjih realista koji su pisali pripovetke iz seoskog života i daje široku sliku društva, pri čemu je do danas ostao jedinstven srpski pisac koji se uspešno oprobao u tri različita narečja srpskog jezika, obogatio njegovu leksiku i dočarao kako patrijarhalnu i tradicionalnu tako i onu građansku Srbiju svoga doba.

Nekoliko Sremčevih pripovedaka, kao i romane „Ivkova slava“ i „Zona Zamfirova“, karakteriše uspelo korišćenje dijalekatskih i lokalnih osobina niškog govora. U romanu „Pop Ćira i pop Spira“, najpopularnijem njegovom romanu o svađi i tuči dvojice popova Bačvana, takođe uspešno iskoristiće provincijalizme, varvarizme i kolokvijalni govor banatskih i bačkih žitelja da prikaže društvene prilike u Vojvodini onog vremena. Najzad, Beograd, šumadijsku palanku i govor koji je preovlađivao u građanskim sredinama u Srbiji s kraja XIX veka ovaj klasik srpske književnosti ovekovečio je u romanima i dužim pripovetkama „Vukadin“, „Kir Geras“, „Buri i Englezi“, „Čiča Jordan“ i još nekima.

I pored svojih neprolaznih likova, glavni junak Sremčevih dela je atmosfera smeha. Smešne situacije, anegdote i zbivanja izašli su iz njegovih romana i zauzeli mesto u narodnom predanju i prepričavanju kao događaji koji su se stvarno odigrali. Zato su uvek bili pogodni za pozornicu, pa je još sam pisac dramatizovao svoj roman „Ivkova slava“, a do danas se brojne dramatizacije njegovih dela igraju u pozorištima i prenose na film i televiziju.

Romani“ Stevana Sremca u prodaji su od utorka 22. decembra u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Stevan Sremac

Stevan Sremac

Geografija koja prati Sremčevu fikciju uveliko je inspirisana njegovom biografijom i životom u trima sredinama: vojvođanskoj, niškoj, beogradskoj. Rođen je u zanatlijskoj porodici u Senti 1855, odakle se u dvanaestoj godini seli u Srbiju u kojoj se školuje i gde na Velikoj školi diplomira iz istorije 1878. Posle profesorskog službovanja u Nišu i Pirotu, on će se u Srbiju vratiti 1892. Na sebe je skrenuo pažnju 1875, kada mu je u Srpskom pregledu štampana Ivkova slava, koju je sa Dragomirom Brzakom dramatizovao 1901. Objavljivao je romane, dužu prozu koju je nazivao „velikim pripovetkama“: Limunaciju na selu je objavio 1896, Pop Ćiru i pop Spiru 1898, Vukadina 1903. i Zonu Zamfirovu 1907. Zasebno su štampane i neke njegove humorističko-satirične pripovetke: Božićna pečenica, Čiča Jordan, Jeksik-adžija, humorističan spev Čovekova tragedija ili Bal u Elemiru, Kir Geras... Pripadao je boemskom krugu pisaca, što se odrazilo na njegov humorističko-satiračan ton pripovedanja. Sam neženja, duhovito je pisao o „matorim momcima“ „koji se tuže na vlažno vreme i na rđavu kujnu“. Posle srpsko-turskih ratova, u kojima je kao dobrovoljac učestvovao, živeći u novooslobođenim srpskim gradovima, Sremac je pisao o tranzicionoj kulturi juga – smenjivanju turskog novim srpskim vremenom, orijentalnog zapadanjačkim. Njegov tradicionalizam i konzervativizam vide se, s jedne strane, u humorističko-satiričnim opisivanjima čoveka novog doba i zapadnograđanske kulture, i, s druge, u tematizovanju orijenta, sevdaha i narodskog života. Paralelno sa realističkim i humorističkim tekstovima pisao je pesudoistorijsku prozu poetizujući narodnu istoriju (Iz knjiga starostavnih, 1906). Umro je u Sokobanji 1906. godine.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com