Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar – tema Laguninog književnog kluba 4. decembra

Lagunin književni klub zakazuje novo, deseto okupljanje za sve ljubitelje lepe književnosti, prvog petka u decembru (4. decembar) u 18 sati u knjižari Delfi u SKC-u.

O noveli Simon de Bovoar „Nesporazum u Moskvi“ govoriće dr Biljana Dojčinović, profesorka na Katedri za opštu književnost i rukovoditeljka projekta „Knjiženstvo“, mr Stefan Aleksić, antropolog, Vukoman Stranjančević, diplomirani filolog opšte književnosti i Jasmina Radojičić, urednica u Laguni i doktorantkinja na Filološkom fakuletu u Beogradu.

Izdavačka kuća Laguna je ovaj intrigantan rukopis, koji se po autorkinoj želji pojavio nakon njene smrti, prvi put objavila na srpskom jeziku.

Roman-novela „Nesporazum u Moskvi“ govori o bračnoj krizi i krizi identiteta kroz koju Nikol i Andre, bračni par profesora u penziji, prolaze za vreme putovanja u Moskvu. Provlačeći problem komunikacije kroz celo delo, De Bovoar analizira gorke posledice starenja: propadanje tela, odustajanje od planova i seksualnog života, gubitak nade... Posledica zaoštravanja „nesporazuma“ jeste sve dublje zaranjanje u prošlost koje na kraju dovodi do zapitanosti o samom smislu ljudskog života. U brzom ritmu smenjuju se stanovišta junaka te tako paralelno stičemo uvid u muško i žensko gledište, njihove razlike i sličnosti.

Simon de Bovoar je već koristila ovakav dvostruki fokus u svojim ranijim romanima, ali nikad sa tolikim intenzitetom i takvom komplementarnošću kao u „Nesporazumu u Moskvi“. 

Na tribini će biti reči o tome zašto je nesporazum baš u Moskvi, koliko zaista možemo da razumemo Drugog, bavićemo se temom starenja kao književnom temom. Govorićemo i o odnosu između Simon de Bovoar i Žan Pol Sartra, ali i istražiti misao Simon de Bovoar da li se žena rađa ili se ženom postaje, kao i značaj ove filozofkinje za razvoj feminističke misli.

Simon de Bovoar je bila francuska književnica, filozofkinja egzistencijalizma, teoretičarka, politička aktivistkinja i feministkinja. Godine 1929, kada je imala 21 godinu, De Bovoar je postala najmlađi diplomirani filozof i deveta žena koja je dobila ovo zvanje. Na Univerzitetu je upoznala Sartra, svog životnog saputnika. Godine 1954. dobila je Gonkurovu nagradu za roman „Mandarini“. Simon de Bovoar je umrla 1986. godine i sahranjena je pored Sartra na groblju Monparnas.

„Nesporazum u Moskvi“ biće na popustu od 30% u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33 do 4. decembra.

Dobro došli!

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Simon de Bovoar

Simon de Bovoar

Simon de Bovoar je bila francuska književnica, filozofkinja egzistencijalizma, teoretičarka, politička aktivistkinja i feministkinja. Rođena je u Parizu 1908. godine u buržoaskoj katoličkoj porodici. Bankrot njenog dede po majci, bankara, osramotio je celu porodicu i ostavio je u siromaštvu. Otac joj je, međutim, preneo svoju ljubav prema književnosti i studijama. Bio je ubeđen da jedino uspeh u školi može izvući njegove ćerke iz siromaštva. Sa četrnaest godina Simon de Bovoar postaje ateista i odlučuje da posveti svoj život studijama i pisanju. Pošto je maturirala, upisala je studije matematike, jezika i književnosti i filozofije na Univerzitetu u Parizu. Godine 1929, kada je imala 21 godinu, Bovoar je postala najmlađi diplomirani filozof i deveta žena koja je dobila ovo zvanje. Na Univerzitetu je upoznala Sartra, svog životnog saputnika. Nikada se nisu venčali i živeli su odvojeno kako bi izbegli laži i kako bi mogli zasebno da uživaju u ljubavnim avanturama a da one ne postanu predmet prebacivanja. Od 1931. do 1941. godine predavala je filozofiju u Marseju, Ruanu i Parizu. Putovala je sa Sartrom, najpre po Evropi a zatim i po celom svetu. Nezadovoljna nastavničkom profesijom, ona je napušta 1943. i okreće se ka književnoj karijeri. Sa Sartrom, Rejmonom Aronom, Mišelom Leirisom, Morisom Merlo-Pontijem, Borisom Vijanom i ostalim intelektualcima, 1945. godine, ona osniva časopis Moderna vremena čiji je cilj da promoviše egzistencijalizam kroz savremenu književnost. Zahvaljujući svojim romanima i esejima u kojima govori o komunizmu, ateizmu i egzistencijalizmu, stekla je finansijsku nezavisnost koja joj je omogućila da se potpuno posveti pisanju. Postaje poznata nakon objavljivanja svog najvažnijeg feminističkog dela, knjige „Drugi pol“, obimne, egzistencijalističke analize položaja žena, koja je verovatno najuticajniji feministički tekst dvadesetog veka. Simon de Bovoar je dobila Gonkurovu nagradu 1954. godine za roman „Mandarini“, u kojem opisuje sukobljene stavove pariskih intelektualaca o francuskom društvu nakon Drugog svetskog rata. Roman je posvećen Nelsonu Algrenu, američkom piscu sa kojim je bila u vezi. Od 1958. godine ona objavljuje autobiografska dela o sredini ispunjenoj predrasudama i o svom odnosu sa Sartrom. Simon de Bovoar je umrla 1986. godine i sahranjena je pored Sartra na groblju Monparnas.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com