Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Lagunin književni klub – razgovor o knjizi „Oliver VII“ Antala Serba

U petak, 2. decembra održana je još jedna tribina Laguninog književnog kluba u knjižari Delfi u SKC-u. Razgovarali smo o knjizi „Oliver VII“ Antala Serba.
Lagunin književni klub – razgovor o knjizi „Oliver VII“ Antala Serba - slika 1
„Oliver VII“ je mešavina bajke, političke satire i avanturističkog romana, vedro i maštovito napisano delo u stilu šekspirovske komedije zabune i zamene identiteta, sa mnogo ironije i humora. Glavni junak, mladi kralj imaginarne državice Alturije, zaljubljenik u knjige i umetnost, insceniraće državni udar na samoga sebe kako bi pobegao u Veneciju i osetio iskustvo stvarnog života, da bi nakon toga bio prinuđen da sam izvede kontrarevoluciju i sebe vrati na tron.

O remek-delu mađarske književnosti XX veka govorili su profesorka književnosti Vladislava Gordić Petković, književna kritičarka i novinarka Tamara Krstić i pisac Miomir Petrović. Moderatorka razgovora bila je spisateljica Mirjana Mitrović, koja je naglasila da je za nju bila čast što je preko romana upoznala Antala Serba (1901–1945), jednog od „izumrlih“ intelektualaca između dva svetska rata sa izuzetnom eudicijom, koji je rođen u porodici asimilovanih Jevreja, a poginuo od mučenja u logoru 1945. godine. Prema njenim rečima danas ga smatraju jednim od najznačajnijih književnih pojava u evropskoj pa i svetskoj literaturi.

Roman „Oliver VII“ napisao je 1943, a sada se prvi put pojavljuje u srpskom izdanju.

Vladislava Gordić Petković je istakla da je specifičnost Antala Serba kao romanopisca ta da ne postoji nikakav zajednički imenitelj za njegove knjige. „Svako njegovo delo je iznenađenje za čitaoce. Ono što je na neki način zajedničko je žal za nekim boljim vremenima, želja za ostvarenjem nekog boljeg života i suptilna parodija na žanrove svetske književnosti“.

Pisac Miomir Petrović je rekao da ovaj roman nudi vrlo interesantno čitalačko iskustvo i da „kao svaka dobra književnost ostavlja utisak da je reč o lako razumljivom štivu, a posle vidite da nisu sve to baš tako lake i površne stvari kroz koje vas je vešt pripovedač vodio“.

Tamara Krstić je naglasila da je dobro poznavanje istorije svetske književnosti Antala Serba našlo odjeka u njegovom pisanju i „to se može videti ne samo u ’Oliveru VII’ već i u romanima koji su mu prethodili. Specifično za Serba je njegovo žanrovsko promišljanje književnosti i njegova sposobnost da čitaocu pokaže kako žanrovi mogu biti upotrebljeni na drugačiji način, primereniji svetu i epohi u kojoj pisac živi“.

U domovini klasik, mađarski pisac Antal Serb je u Evropi otkriven sa zadrškom: njegovi romani u Britaniji i Nemačkoj postaju bestseler sedamdeset godina po nastanku, a Serb je u jednom trenutku bio najtiražniji prevedeni pisac na zapadnom tržištu. Preveden je na desetak svetskih jezika, među njima i na srpski, a hvalospeve o njegovim knjigama pisali su kako najznačajniji savremeni pisci, tako i kritičari najuglednijih evropskih i svetskih listova.

Naredno okupljanje Laguninog književnog kluba zakazano je za utorak, 10. januar zbog božićnih praznika, a razgovaraćemo o romanu „Ribari“ afričkog pisca Čigozi Obiome. Knjiga je na popustu od 30% u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33 do 10. januara.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Antal Serb

Antal Serb

Antal Serb (Szerb Antal, 1901, Budimpešta – 1945, Balf), mađarski pisac, jedna od najznačajnijih književnih pojava u mađarskoj i evropskoj književnosti XX veka. Rođen je u porodici asimilovanih Jevreja, studirao mađarski, nemački i engleski jezik i književnost, a doktorirao 1924. Živeo је u Francuskoj, Italiji i Engleskoj (u Londonu) od 1924. do 1930. godine. Kao student objavio je eseje o Georgu Traklu i Štefanu Georgeu i stekao reputaciju izuzetnog književnog istoričara i erudite. Napisao je, između ostalog, zapažene eseje o Vilijamu Blejku i Henriku Ibzenu i Istoriju svetske književnosti, autoritativnu do danas, i prevodio engleske, francuske i italijanske pisce. Bio je član Mađarske književne akademije, profesor književnosti na Univerzitetu u Segedinu i dvostruki dobitnik Baumgartenove nagrade. Međunarodnu slavu stekao je romanima Legenda o Pendragonu (1934), Putnik i mesečina (1937), Kraljičina ogrlica (1943) i Oliver VII (1943) i zbirkom priča Ljubav u boci (1935). Roman Oliver VII, koji se sada prvi put izdaje na srpskom jeziku, objavio je kao prevod sa engleskog jer je jevrejskim autorima u Hortijevoj Mađarskoj bilo zabranjeno da objavljuju. Zbog jevrejskog porekla bio je od 1940. godine izložen brojnim neprijatnostima, a njegova Istorija svetske književnosti bila je 1943. godine proskribovana (u sovjetskom periodu posle Drugog svetskog rata knjiga je takođe bila cenzurisana, da bi u celini bila objavljena tek 1990. godine). Prijatelji i poštovaoci nudili su se da ga spasu pomoću falsifikovanih isprava, ali je Serb odbio da prihvati ovu pomoć želeći da podeli sudbinu svoje generacije. Deportovan je u koncentracioni logor Balf, gde je u januaru 1945. prebijen nasmrt, samo nekoliko meseci pre oslobođenja. U prevodu Arpada Vicka dosad su na srpskom objavljena dva njegova romana, Legenda o Pendragonu i Putnik i mesečina.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com