Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Kultni film sada kao knjiga

Kultni film sada kao knjiga - slika 1
Laguna objavljuje knjigu nastalu po kultnom ostvarenju srpske kinematografije „Tito i ja“ Gorana Markovića, filmu koji je pobrao lovorike na domaćim i međunarodnim filmskim festivalima.

Prema autorovim rečima, ovaj roman ne pokušava da objasni epohu kolektivizma pedesetih godina 20. veka u Jugoslaviji, a još manje titoizam i Tita, nego sazrevanje jednog đaka koji prvi put u životu donosi svoju odluku i počinje da misli svojom glavom.

„Ova knjiga je nastala kao pokušaj da se nekako dovedu u red moja sećanja na detinjstvo“, ističe Goran Marković.

Nezaboravni likovi dečaka Zorana i njegovih školskih drugova, tvrdokornog nastavnika Raje koji ih vodi na ekskurziju u Titov rodni kraj u Hrvatskom Zagorju, njihovih domaćina i vršnjaka koje Zoranov razred upoznaje na tom hodočašću u zapadne krajeve zemlje, humorno i melanholično evociraju detinjstvo i odrastanje čitavih generacija „Titovih pionira“, bez pomodnog odricanja od sopstvene prošlosti. Školska priredba u čast Titovog rođendana, susret s Titom i sudbina nastavnika Raje senče ovu priču tamnim tonovima koji su se već tada nadvijali nad nesrećnom zemljom gde je vladalo jednoumlje i gde jedan desetogodišnjak tu nakaradnu ideologiju odbacuje svojim školskim sastavom.

„Prošlo je četrdeset godina od smrti Josipa Broza i stvari sada izgledaju potpuno drugačije nego kako ih je video i doživeo mali Zoran, junak ovog kratkog romana. Ali, kako su Zoranova ujedno i moja sećanja na doba kada je vladao ovaj sasvim neobični diktator, i kako dečje viđenje stvarnosti ponekad više vredi od zrelog sagledavanja stvari, mislim da bi priča o Zoranovoj velikoj avanturi, maršu Titovim rodnim krajem, mogla pružiti sasvim nov, ako ništa drugo onda zabavan pogled na to vreme.“

Baš kao i film, knjiga sadrži delove koji će vam svaki put izmamiti osmeh.

Ne predosećajući ništa i nošen novom, neizdrživom željom da čalabrcnem malo šuta, zabio sam kašiku u zid i počeo da u slast žvaćem malter. Teča je naglo otvorio vrata od špajza i tada mu je ispala ta reč: – Ti... ti si degenerik! Međutim, tata je samo odmahnuo rukom i rekao: – Gluposti! Detetu treba kalcijuma. Na to se teča užasno razbesneo: – A ko će da popravi zid!? Tata je bio veseo i pomilovao me po glavi: – On i ja. Samo dok se moj sin sit najede zida!

Roman o odrastanju „Tito i ja“ koji je poznati reditelj Goran Marković napisao po svom scenariju za istoimeni film možete pronaći od srede 9. decembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com