Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Kroz književnost upoznajemo pravog sebe: održana promocija knjige vladike Grigorija u Raški

Promocija knjige vladike GrigorijaStranac u šumi“ održana je 15. avgusta, u okviru manifestacije „Raške duhovne svečanosti“.
Kroz književnost upoznajemo pravog sebe: održana promocija knjige vladike Grigorija u Raški - slika 1
Uvodnu reč imao je mitropolit žički Justin, a pored autora, o knjizi su govorili književnik i novinar Živojin Rakočević, protojerej-stavrofor Milić Dragović i protojerej Aleksandar Jevtić. Moderator je bila Maja Vujanac.

U toku promocije, u veoma posećenoj porti hrama u Raški, puštane su tri projekcije kratkih filmova u kojima su delove iz knjige govorili naši ugledni glumci Nebojša Dugalić, Vojin Ćetković i Petar Božović.

Protojerej-stavrofor Milić Dragović evocirao je ovom prilikom uspomene iz studentskih dana, gde je kroz prijateljstvo sa vladikom Grigorijem i svedok događaja o kojima se u knjizi govori. Istakao je ulogu blaženopočivšeg vladike Atanasija Jevtića, igumana Lazara i drugih ličnosti koje se u knjizi pominju u oblikovanju ličnosti vladike Grigorija, „koga danas ljudi u crkvi i šira javnost prepoznaju kao dijaloški usmerenog čoveka sa vrlinama iskrenosti i želje da se ljudima Hristos približi na način ličnog svedočenja vere.“

Protojerej Aleksandar Jevtić je naglasio važnost iskoraka koji je vladika Grigorije učinio ulazeći u svet književnosti.

„Imali smo dosta književnika koji su tretirali teološke teme poput pitanja postojanja boga, besmrtnosti duše i teodiceje, ali je prava retkost naći teologa i sveštenika koji je uspeo da uzvratno odgovori na ovaj interdisciplinarni poziv književnosti“, kazao je Jevtić.

Kao posebno važnu temu iz ove knjige izdvojio je pitanje duševnog i duhovnog zdravlja, bolesti depresije i anksioznosti. Naveo je mesta koja potvrđuju da je vladika Grigorije uspeo da na veoma sofisticiran i implicitan način prožme ovo književno tkivo dubokim i čitljivim uvidima koji ne samo da tumače probleme sa kojima se suočava savremeni čovek, već predlažu i izlaz iz njih.

Književnik i novinar Živojin Rakočević je ukazao na književne domete koji krase knjigu. Njenog autora izdvojio je kao „srpskog episkopa koji je skoro dva veka nakon književnog opusa lovćenskog tajnovidca Petra Drugog Petrovića Njegoša uspeo da velikim koracima uđe u svet domaće književnosti“.

Knjigu „Stranac u šumi“ ocenio je kao izuzetno uspešno književno delo koje svedoči o autorovoj erudiciji i spremnosti da dijaloškim putem povezuje teologiju i književnost. 

Završnu reč imao je autor knjige vladika Grigorije. Na početku je izrazio radost što se promocija knjige održava i u Raški, „jer je tu naš početak svega kao naroda u smislu duhovnom, kulturnom i nacionalnom“.

 „To je mesto odakle su nas kao narod počeli graditi svetitelji Sveti Simeon i Sveti Sava“, kazao je vladika.

Na pitanje moderatora programa Maje Vujanac kako je ušao u svet književnosti, naglasio je da se ljubav prema knjizi rodila zahvaljujući našem jedinom nobelovcu Ivi Andriću po čijoj je dobrotvornoj misiji i njegovo rodno selo u Bosni i Hercegovini dobilo biblioteku.

„Književnost je bitna jer nam pomaže u raznim životnim borbama, otvara nam mnoge prozore koji nam se čine nepostojećim ili zatvorenim u svakodnevici koja nije uvek prijatna i zna da nas frustrira različitim lošim događajima i emocijama. Književnost je na tragu svetootačke literature, jer nas uči da nisu naši problemi centar sveta već da je samo postojanje najdivniji Božji dar čoveku. Čovekova sposobnost da se odupre strahu i da živi bogomdanu slobodu je odgovor na dar Božje ljubavi. Ukoliko to prepozna, čovek ima snage da se nosi sa životom, da ljubavlju Božjom voli i bude voljen“, poručio je autor.

Na kraju je istakao da je književnost za njega dijalog sa drugima, ali i samim sobom, koji nam je preko potreban kako bi pre svega upoznali pravog sebe i bili ljudi.

Foto: Svetlana Dingarac

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac. Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa. Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke. Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog. Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen. U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija Biti sa drugim (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se „zlatna nit“ uklopi a ne tek pronađe. U knjizi Gledajmo se u oči (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča Preko praga (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman Nebeska dvorišta (2022). Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com