Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
U okviru novosadskog književnog festivala „Razgovori o ljubavi (prema čitanju)“, na brodu „Cepelin“ u utorak 26. juna od 20 časova, održaće se književno veče posvećeno Vuku Draškoviću.
U razgovoru o knjigama „Ko je ubio Katarinu“ i „Via Romana“, u izdanju Lagune, osim autora govoriće i Mirjana Vladisavljev, urednica TV Kanala 9, i Đorđe Randelj, domaćin Festivala.
Naslov knjige „Ko je ubio Katarinu“ asocira na kriminalističku priču, a zapravo metaforično kazuje o istinitim događajima iz piščevog i naših života. Vuk Drašković, dosledno veran sebi i svojim temama, svom poimanju istorijskih događaja na balkanskom tlu koji se odnose na drugu polovinu XX veka, svom shvatanju angažovane književnosti koja ne izmišlja nego promišlja stvarnost, ispisuje u formalnom pogledu petnaest priča.
Dirljiva saga o rascepu u čoveku koji pokušava da pomiri nespojivo i da ostvari ljubav o kojoj je sanjao krije se među koricama romana „Via Romana“ Vuka Draškovića. Osnova romana je potresna ispovest dvojice janičara, iz istog sela, iz iste kuće, ali vekovima udaljenih. Jedan obožava sultana Osmana i služi mu, a drugi bogotvori svog sultana i carstvo zvano Titova Jugoslavija.
Vuk Drašković (1946, Međa kod Žitišta), pisac, političar, osnivač i predsednik Srpskog pokreta obnove. Po završenim studijama prava u Beogradu 1968, radio kao novinar u Tanjugu i dopisnik iz afričkih zemalja. Od 1980. posvetio se književnosti, a od kraja 80-ih godina do danas je i politički angažovan.
Osnovao je stranku Srpski pokret obnove 1990. godine i bio najsnažniji i najuticajniji predstavnik opozicije i protivnik režima Slobodana Miloševića u poslednjoj deceniji XX veka, zbog čega je više puta, sa suprugom Danicom, zatvaran i izlagan policijskoj torturi, a nekoliko puta bio je i meta atentata kriminalizovanih struktura državne bezbednosti.
Objavio je romane Sudija (1981), Nož (1982, ekranizovan 1999), Molitva (1985), Ruski konzul (1988), Noć đenerala (1994), Doktor Aron (2009), Via Romana (2012), Tamo daleko (2013), Isusovi memoari (2015, i iste godine u prevodu na engleski The Memoirs of Jesus), Ko je ubio Katarinu (2017), Aleksandar od Jugoslavije (2018), I grob i rob (2020), Monah Hokaj (2023); autobiografsku prozu Meta (2007); knjige eseja Ja, malograđanin (1981), Odgovori (1987), Koekude, Srbijo (1989), Podsećanja (2001), te knjige govora, intervjua i članaka Sve moje izdaje (1992), Isečci vremena (2016). Autobiografiju Ožiljci života objavio je 2022. godine.
Njegove knjige prevođene su na bugarski, češki, engleski, francuski, grčki, italijanski, poljski, rumunski, ruski, španski, turski i ukrajinski jezik, a svi romani su mu bili bestseleri i u srpskim i u jugoslovenskim okvirima.
Romani Nož, Aleksandar od Jugoslavije i Ruski konzul su ekranizovani.
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.